TvObzor
TREĆOM SEZONOM USPJEŠNICE NETFLIX POKUŠAVA VRATITI KORISNIKE

Stranger Things srušio rekorde gledanosti i još jednom oduševio obožavatelje
Objavljeno 9. kolovoza, 2019.
Omiljeni junaci iz pera braće Duffer polako odrastaju suočeni s novim opasnim avanturama, zastrašujućim stvorenjima, ali i tinejdžerskim ljubavima
Marko MANDIĆ

Kada je sredinom srpnja 2016. godine premijerno predstavljena jedna netipična, ali ambiciozna televizijska serija, koja nekolicinu simpatičnih američkih tinejdžera smješta u epicentar ZF horor-priče, sve kombinirajući u nostalgičnom ključu 80-ih godina prošlog stoljeća, prosječan gledatelj je zasigurno imao iznimno pomiješane osjećaje o tome treba li ju uopće početi pratiti s obzirom na to da donosi nešto novo, neprovjereno. Međutim, intrigantna fabula već nakon prve epizode ga je lako dovela do izgovaranja danas ustaljene fraze “pogledat ću još samo jednu” dok su ga pritom elementi triler-horora držali prikovanim za ekran, a duhovite scene i emotivni odnosi likova davali privid (ne)običnog sitcoma. Upravo u tim aspektima leži glavna posebnost “Stranger Thingsa”, originalne televizijske serije kreatora braće Matta i Rossa Duffera, koja je u produkciji Netflixa doživjela (tek) treću sezonu početkom prošlog mjeseca.

Naplaćivanje nostalgije
Daleko je tada “Stranger Things” dogurao, ispunivši svoj puni potencijal. Naime, od riskantnog početka s neafirmiranim mladim glumcima, zvijezdom 90-ih čija je karijera bila već gotovo na zalasku, te na čelu s darovitom, ali nedovoljno dokazanom braćom Duffer, “Stranger Things” je došao do titule trenutačno najpopularnije televizijske serije mrežne videoteke i produkcijske kuće Netflix, koja na krilima ove uspješnice želi isplivati iz svojevrsne krize. Naime, Netflix je nedavno objavio kako je prvi doživio znatniji gubitak korisnika jer je samo u SAD-u izgubio 130 tisuća pretplatnika, a unatoč predviđanjima od pet milijuna diljem svijeta, ove je godine privukao samo 2,7 milijuna novih pretplatnika svoga servisa.

No sada se u priču uključio “Stranger Things”, koji, uz to što poput prave franšize naplaćuje nostalgiju sponzorskim ugovorima s megakompanijama poput Nikea i Coca-Cole, ruši i same rekorde gledanosti. Tako se, prema službenoj objavi Netflixa, treća sezona ove tinejdžerske horor-serije u samo četiri dana gledala u 40,7 milijuna kućanstava, a 18,2 milijuna korisnika za to je vrijeme već dovršilo gledanje novih osam epizoda, koje su, prigodno, objavljene upravo 4. srpnja – na omiljeni američki praznik, Dan nezavisnosti SAD-a. Zbog toga se vjeruje kako je Netflix prešao granicu od 160 milijuna pretplatnika, što opet dovodi do činjenice da će “Stranger Things” nesumnjivo dočekati četvrtu, pa možda i petu sezonu, iako ta odluka ostaje na braći Duffer, koji su u više navrata već potvrdili kako “priča nije završila”.

U tom kontekstu, zbilja se ne može pretpostaviti u kojem se smjeru fabula još može razvijati u Hawkinsu, američkom gradiću u državi Indiani, u kojemu se sredinom 80-ih zbivaju misteriozni, nadnaravni događaji, nestanci građana i pojave zastrašujućih stvorenja iz druge dimenzije. Naime, u prvoj sezoni priča se kreće oko dječaka Willa, čiji se nestanak dovodi u vezu s vladinim (tajnim) laboratorijem iz kojega naposljetku proizlazi i portal u drugu dimenziju, te protagonistica Eleven – djevojke koja posjeduje izrazite psihokinetičke moći. Willovi prijatelji okupljeni u pomalo štreberskoj, ali iznimno simpatičnoj družini, koju čine Mike, Dustin i Lucas, brzo prihvaćaju Eleven, pa se u potragu za nestalim dječakom, uz njegovu majku Joyce i lokalnog policajca Jima, uključuju i mlađi članovi njihovih obitelji te stariji kolege iz škole. Nestali dječak naposljetku biva spašen, a sukobi s misterioznim silama i bićima iz druge, mračnije dimenzije dolaze do samog vrhunca u drugoj, još uzbudljivijoj sezoni “Stranger Thingsa”. No baš kada svi likovi pomisle kako se mogu vratiti svojim životima, na scenu u trećoj sezoni serije dolazi dosad najsnažnije i najveće biće koje poput parazita iz horor-klasika “Stvor” (1982) Johna Carpentera zarobi tijela i umove dijela stanovništva Hawkinsa, pretvarajući ih u svoju vojsku. Pritom, s obzirom na to da mladi protagonisti već polako odrastaju, nevina prijateljstva pred očima gledatelja dirljivo se pretvaraju u prve, tinejdžerske ljubavi, dok baš u hladnoratovskom stilu mainstream filmova (i američke realnosti) 80-ih, nakon prije ostvarenih teorija zavjere vlade SAD-a, nemilosrdni i podmukli Sovjetski savez postaje novi neprijatelj neustrašive družine.

Kompleksna i
maštovita fabula
Kada se kompleksna i maštovita fabula “Stranger Thingsa” sažme kao u posljednjih nekoliko rečenica, lako se može dobiti dojam da je riječ o svojevrsnom hibridu običnih tinejdžerskih televizijskih serija i kultnih horora, koji uz zastrašujuća stvorenja donose i nekakav oblik superjunaka, ambiciozno se temeljeći na “toplo-hladno” kombinaciji hektične akcije i duhovitih, emotivnih scena. No “Stranger Things” predstavlja uistinu nešto više od toga jer funkcionira ne samo kao izvrstan hommage redateljima koji su inspirirali braću Duffer, gdje prednjače spomenuti Carpenter, Steven Spielberg, James Cameron, George Lucas i ostali, nego odaje počast i televizijskim serijama 80-ih, upravo stavljajući fokus na ideologiziranu svakodnevicu američkih gradića, koja, doduše uzurpirana nadnaravnim pojavama, gledatelja u primamljivoj atmosferi vraća samim početcima čiste popularne kulture, a sve uz odličan soundtrack koji ukazuje na neke zaboravljene, ali bezvremenske glazbene hitove. Također, uz prvoklasne specijalne efekte, ne smiju se izostaviti ni iznenađujuće dobra glumačka ostvarenja, koja su mlade nade, poput Millie Bobby Brown i Finna Wolfharda, lansirala u Hollywood dok je već zaboravljena filmska zvijezda Winona Ryder utjelovljenjem simpatičnog i šašavog lika vratila karijeru na noge. Tu je i David Harbour, koji je već postao akcijski junak novih holivudskih filmova, te Maya Hawke, kći renomiranih glumaca Ume Thurman i Ethana Hawka, koju je javnost pobliže upoznala upravo u trećoj sezoni ove tinejdžerske horor-serije. “Stranger Things” tako je pokazao da se rizik ipak isplati, a sudeći prema poslovnim planovima Netflixa i kreativnosti braće Duffer, gledatelje zasigurno očekuju još mnoga nadnaravna uzbuđenja, koja bi se u novim sezonama mogla proširiti i na ostatak SAD-a.

Marko Mandić
Možda ste propustili...

JE LI EUROSONG UISTINU “HOMOSEKSUALNA OLIMPIJADA” KAKO MISLE U BUDIMPEŠTI?

Conchita i u operi