Novosti
ŠTO POREZNE PROMJENE DONOSE MLADIM RADNICIMA?

Tristotinjak tisuća mladih osjetit će porezne olakšice
Objavljeno 8. kolovoza, 2019.
Drvenkar: Nove porezne promjene za mlade radnike pokušaj su “gašenja vatre”

Nacrt četvrtog kruga porezne reforme kojega je krajem srpnja javnosti predstavio ministar financija Zdravko Marić, a koji bi na snagu trebao službeno stupiti 2020. godine, uvelike se, kako je već poznato, tiče i mladih radnika koje se novim olakšicama u što većoj mjeri pokušava zadržati u Hrvatskoj.

Zbog toga se neke predstavljene porezne promjene nazivaju i demografskima, a među njima prednjače one vezane uz resterećenje plaća radnika u dobi do 30 godina, jer bi, prema njihovom mišljenju, zaposleni do 25 godina starosti potpuno bili oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, dok bi se onima u dobi od 25 do 30 godina obračunavalo 50 posto poreza na dohodak.

Kritike
Iako na papiru ove mjere djeluju stimulirajuće, posebice ako se u jednadžbu doda činjenica da od 2015. godine poslodavci koji na neodređeno zaposle mladog radnika pet godina ne plaćaju doprinose na njegovu plaću, već su pronašle kritike u javnosti, a posebno sindikata koji su zadovoljni samo s dijelom porezne reforme.

Tako su početkom prošloga tjedna tri sindikalne središnjice na konferenciji za medije u Zagrebu iznijele svoje mišljenje na nove porezne promjene, a tada je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, mjere za mlade radnike nazvao populističkima, jer smatra da neće zaustaviti mlade pri odlasku, a diskriminirat će radnike starije od 30 godina, koji će nastaviti iseljavati s cijelim obiteljima. Mladim radnicima se, vjeruju sindikati, neće povećavati, odnosno izjednačavati plaća kada navrše 25, a potom i 30 godina, što naposljetku donosi veće pogodnosti i manevarski prostor za same poslodavce.

- U zapadnim zemljama s poslodavcem se gotovo isključivo govori o plaćama u brutoiznosu. Kod nas je tradicionalno tako da se najčešće govori o netoplaći, pa većina zaposlenih zapravo uopće nije svjesna koliko poslodavcu vrijedi njihov rad. Bilo je svojevremeno i nekih izjava pojedinaca da bi rado željeli u Hrvatskoj takvo zakonodavstvo koje će omogućiti zaposlenima da sami uplaćuju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, međutim naši zakoni to ne dopuštaju. Pitanje je koliko bi ljudi, da je to moguće, doista samostalno plaćalo ove doprinose. No, ovdje također treba istaknuti da kod nas ljudi često imaju generalno pogrešan stav o porezima, držeći da im država samo uzima, zanemarujući činjenicu da i država mora imati izvore za financiranje javnih usluga - napominje Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

S druge strane, izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar s osječkog Ekonomskog fakulteta, smatra kako nove porezne promjene za mlade radnike predstavljaju "pokušaj gašenja vatre", ali i generalno dobar poticaj, jer je riječ o selektivnoj, a ne općoj fiskalnoj mjeri, što se u ovom slučaju donekle zanemaruje zbog, prema mišljenju mnogih, diskriminatornog predznaka prema samo koju godinu starijim radnicima.

- Zanemaruje se taj kriterij selektivnosti, to je uvijek "favoriziranje", za razliku od općih horizontalnih mjera ekonomske politike bilo kojeg područja - industrijske, regionalne, ili ine ekonomske politike. Naime, ove mjere su usmjerene prema mladima, a oni su najranjivija skupina na tržištu rada, pa im se ovim putem poboljšava životni standard, raste kupovna moć, rashodna i prihodna strana fiskalnog kapaciteta, čime se otvara više mogućnosti za njih. Upravo to, uz ostale mjere na tržištu rada, poput pripravništva i mjera za mlade poduzetnike, kojima se potiče zapošljavanje, trebalo bi smanjiti emigracije te bi se možda mogla povećati i unutarnja pokretljivost radne snage - smatra prof. Drvenkar, podsjećajući kako ove mjere predstavljaju oblik podjele odgovornosti za stanje na tržištu rada između poslodavaca i države, pa se pretpostavlja da bi radnici stariji od 30 godina trebali svakako imati pristojna primanja za dostojan život, uz mogućnost napretka i nagrađivanja, iz čega proizlazi značajnije radno iskustvo, a samim time i tržišna vrijednost tih radnika. Isto tako, Nataša Drvenkar ukazuje kako bi u svemu tome i stanovništvo trebalo snositi određenu odgovornost, pokazujući volju za radom i učenjem, realno sagledavajući trenutačno stanje na tržištu.

Međutim, dolazi se i do pitanja na koliko će uopće radnika ove porezne promjene izravno utjecati, neovisno o tome imaju li ugovore na određeno ili neodređeno? Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku od lipnja, aktivno radno stanovništvo činilo je 1,56 milijuna ljudi, od čega je ukupno zaposlenih bilo 1,45 milijuna - manje od četvrtine stanovnika. U kontekstu mladih radnika, poslužit će posljednje, srpanjsko izvješće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prema kojemu je u dobi od 15 do 19 godina bilo 18.770 zaposlenih, u dobi od 20 do 24 godine 108.938 zaposlenih, dok je u dobi od 25 do 29 godina zabilježeno 169.713 zaposlenih. Dakle, tih tristotinjak tisuća mladih moglo bi osjetiti nove porezne olakšice, a od plaćanja poreza na dohodak bit će oslobođeno nešto više od 120 tisuća osiguranika HZMO-a. Također, zanimljivo je kako HZMO u svoje statistike uključuje i osobe uključene u HZZ-ovu mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, kojih je trenutačno oko 4500 mladih.

Male plaće
Porezne promjene, uz saznanje da trenutačna prosječna plaća iznosi 5862 kune, pogodovat će radnicima mlađim od 25 godina koji se oslobađaju plaćanja poreza na dohodak samo ako imaju netoplaću veću od 3800 kuna, odnosno 5700 kuna, ako koriste uvećanje osobnog odbitka na uzdržavanog člana. U tu skupinu ulaze većinom radnici koji su završili strukovne škole i koji imaju male plaće, ponekad i za nekoliko stotina manje od 3800 kuna, dok visokoobrazovane osobe gotovo momentalno ulaze u drugu skupinu, jer po završetku fakulteta već imaju 24 godine.

Marko Mandić
neizvjestnost
MLADI SU NAJRANJIVIJA SKUPINA RADNIKA
108

tisuća trenutačno zaposlenih u Hrvatskoj u dobi je od 20 do 24 godine
169

tisuća trenutačno zaposlenih u Hrvatskoj u dobi je od 25 do 29 godina
BEZ VEĆEG UTJECAJA NA IT SEKTOR
“Ne možemo ovo shvatiti kao demografsku mjeru, jer bi najbolja demografska mjera, bar u IT sektoru, bila smanjenje plaćanja doprinosa ili uvođenje ‘estonskog modela’ u kojemu bi se tvrtkama oporezivala isključivo isplaćena dobit”, predlaže Ivan Jurlina, predsjednik udruge Osijek Software City i voditelj ljudskih resursa u tvrtki COBE d.o.o., naglašavajući kako ni zaposleni u rastućem IT sektoru neće imati mnogo koristi od novih poreznih promjena. Naime, u informacijsko-tehnološkom sektoru, u telekomunikacijskim tvrtkama i sličnim granama, mnogi radnici su studenti koji rade preko studentskih ugovora, a koji do završetka fakulteta s 24 godine imaju vrlo malo iskustva rada u struci te nakon odrađene prakse “izbjegnu” potpuno plaćanje poreza na dohodak. Također, ovdje Ivan Jurlina naglašava i diskriminatornu instancu novih poreznih mjera za mlade radnike, jer čim navrše 30 godina plaća im se smanjuje, dok svojevrsno izjednačavanje iznosa plaće, u odnosu na učinkovitost na poslu, potom ovisi samo o dobroj volji poslodavaca.
Možda ste propustili...

UPOZORENJE KUJUNDŽIĆU I DIVJAK

Premijer: Članovi ste Vlade, a ne sindikata

VODEĆA STRANKA PODUPRLA I KANDIDATURU PREDSJEDNICE RH

HDZ stao iza Dubravke Šuice za članicu Europske komisije

Najčitanije iz rubrike