Jedan je od posljednjih poteza Ministarstva poljoprivrede bio je donošenje akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća do 2023. godine kako bi se proizvođačima voća i povrća stvorili nužni preduvjeti za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem.

- Mijenja se odnos prema voćarstvu, koji će, ako riješimo sve ovo što je na našu inicijativu započeto, postati najprofitabilniji dio hrvatske poljoprivrede - komentira Stjepan Zorić, dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice i predsjednik klastera Slavonska jabuka, ističući kako bez izgradnje hladnjača i regionalnih distributivnih centara, odnosno razvoja infrastrukture, te pojednostavljenja pravilnika o proizvođačkim organizacijama, kao preduvjeta za udruživanje i zajedničko trženje, već donesen zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi ne može potpuno zaživjeti.

- To su osnove za spas propadanja i novi uzlet sektora voća i povrća i zadovoljni smo što se krenulo u rješavanje tih problema, odnosno u izgradnju regionalnih distributivnih centara. Mišljenja smo da država treba izgraditi te kapacitete, baš kako smo izgradili i autoceste da bismo razvijali turizam, kao što gradimo luke da bismo razvijali ribarstvo, država tako mora izgraditi hladnjače i regionalna skladišta za razvijanje sektora voća i povrća - kaže Zorić, dodajući da bez kvalitetnih prostora za skladištenje nema ni razvoja lokalnog tržišta i kratkih lanaca opskrbe, koji bi također puno pomogli u konkurentnosti proizvođača.

- Trebaju nam objekti u kojima ćete imati pristojne higijensko-sanitarne uvjete za rad i, najvažnije, potrebnu tehnologiju. Jer bez tehnologije brzog hlađenja vi ne možete razvijati ovaj sektor. A tehnologija košta! Talijani kažu da je hladnjača kapaciteta 3000 tona neisplativa. Mora biti najmanje 10.000 - 15.000 tona kapaciteta, a to su već velike, regionalne hladnjače. Trebalo je potpuno okrenuti pogrešno postavljenu priču o udruživanju. Jer rečeno je - udružite se pa idite na mjere i gradite, a pravilnik je toliko kompliciran da ga nitko živ ne može svladati - komentira Zorić, negirajući uvriježeno mišljenje da se proizvođači ne žele udruživati.

- To nije istina, nego ne vide smisla kad nemaju odakle zajednički tržiti svoje proizvode. Moramo prvo imati mjesto okupljanja robe i to će onda biti osnova udruživanja, pa nećete nikog morati tjerati da se udružuje, sam će doći! Jer sasvim je druga priča trženja kad imamo hladnjaču, pakirnicu, kamion... uvjete kako bog zapovijeda. Moderno trženje podrazumijeva suvremeno skladište sa suvremenom tehnologijom, što će omogućiti pakiranje i trženje te robe na primjeren način. Za mene nema dileme kako. Držimo se sličnih primjera u Europi koji funkcioniraju kroz proizvođačke organizacije. Dajte nam hladnjače na upravljanje, a mi ćemo se organizirati i zajednički tržiti. I koliko god da se osnuje proizvođačkih organizacija u jednom sektoru, zajednički moraju djelovati na tržištu jer tek onda imaju smisla - zaključuje Zorić, potvrđujući to talijanskim primjerima, gdje se desetci proizvođačkih organizacija udružuju u proizvođačke grupe koje upravljaju trženjem voća i povrća u cijeloj zemlji.

- Izgradnjom infrastrukture lakše ćemo se nositi i s nelojalnom konkurencijom, odnosno nekontroliranim uvozom. Moramo znati da ti proizvodi koji se masovno uvoze u Hrvatsku nisu proizvedeni prema standardima i strogim pravilima EU-a, prema kojima mi proizvodimo. Prema nama, takva roba ne bi smjela biti naša konkurencija na lokalnom tržištu. Nadalje, bez skladišnih kapaciteta i udruživanja proizvođača nema ni povezivanja plave i zelene Hrvatske. To su preduvjeti da uđemo i u hotele. Naime, 80 posto robe u hotelskim kućama roba je iz uvoza, jer traže stabilnost u opskrbi - objašnjava Zorić.

- Apsurd je bio što su svi hrvatski proizvodi voćarstva konkurentni u odnosu prema našim susjedima. Uvijek se referiramo na naša dva udarna proizvoda - jabuke i mandarine, u kojima smo cjenovno konkurentni, ali opet ni to ne uspijevamo prodati! Ma i skuplja se roba može prodati, ali ne u trgovačkim centrima, jer je njima cijena zakon. No apsurd je to veći što je u Europi prosječna cijena jabuke u trgovinama 2 eura, a u Hrvatskoj 1 euro, a istodobno se naši ljudi žale da je 80 posto europskih proizvoda u Hrvatskoj skuplje nego u europskim trgovačkim centrima. Taj nerazmjer generiraju trgovci, kako bi jeftinim voćem i povrćem na ulazu u trgovačkim centrima privukli kupce za svoje ostale proizvode. Akcent države nekako mora biti na razvoju tog tržišta prodaje, koje očito još ne funkcionira, jer mi ne možemo opstati ni s jednom proizvodnjom - zaključuje Zorić, dodajući kako se 85 posto robe iz ovog sektora trži upravo preko trgovačkih lanaca, a prema dosadašnjim iskustvima najlošiji su im partneri domaći trgovački lanci. Sve bi se to trebalo, kaže, postaviti na svoje mjesto planiranom izgradnjom mreže hladnjača. Riječ je, konkretno, o sedam skladišno-distribucijskih centara, svaki kapaciteta 5000 tona, od čega 3000 za voće, a 2000 tona za povrće, te još 13 skladišnih centara pojedinačnog kapaciteta 3000 tona u sljedeće tri godine. Svaki će se skladišni centar sastojati od 24 komore kapaciteta 125 tona, a točne lokacije izgradnje bit će dogovorene sa županijama.

U Voćarskoj zajednici bili su zadovoljni dosadašnjim načinom rada Ministarstva i njegovih stručnih službi te očekuju da će se započeti programi i akcijski planovi nastaviti kako je planirano.

- Nova je ministrica bila uključena u sve te procese, držimo ju stručnom i odgovornom osobom, koja poznaje situacijom i dobro vlada njome, posebice situacijom s ruralnim razvojem. Nadamo se nastavku pozitivnog odnosa Ministarstva prema našim zahtjevima i prijedlozima za razvoj te očekujemo da započete projekte realiziramo, da zaustavimo propadanje sektora voća i povrća i s ovim svim mjerama dokažemo da možemo biti najprofitabilnija i najkonkurentnija grana poljoprivrede - ističe Zorić, dodajući kako, uz ekološku proizvodnju, sektor voća i povrća može imati najveće mogućnosti razvoja, sa svim do sada pokrenutim mjerama kroz samozapošljavanje može otvoriti 20.000 - 30.000 novih radnih mjesta u sljedećih pet godina i tako zaustaviti daljnje iseljavanje ljudi.

- Osobno mislim da je velik potencijal u razvoju voćarstva na malim gospodarstvima, s malim površinama, do 3 ha. Uz, dakako, organizirano tržište, jer ključ svega je da sve što se proizvede mora biti prodano - zaključuje Zorić.