Ekonomija
POTRAGA ZA INVESTITOROM

Vlasnik Hapoela iz Tel Aviva navodno se zanima za mostarski Aluminij
Objavljeno 7. kolovoza, 2019.
Sarajevski Dnevni avaz u utorak je objavio da se zaklada M.T. Abraham, koju vodi Amir Gross Kabiri, poduzetnik i vlasnik nogometnoga kluba Hapoel iz Tel Aviva, pojavila kao novi potencijalni kupac mostarskog Aluminija, koji je prekinuo proizvodnju zbog nagomilanih gubitaka i nerentabilnog poslovanja.

Citirajući neimenovani izvor iz Vlade Federacije BiH, u čijem je vlasništvu 44 posto udjela u Aluminiju, list tvrdi kako su predstavnici zaklade, čije je sjedište u Parizu, u tajnosti prošlog tjedna boravili u Sarajevu, gdje su se sastali s predsjednikom federalne vlade Fadilom Novalićem te pri tom potvrdili kako su zainteresirani za ulaganje u mostarsku tvornicu. Navodno su zatražili da im iz uprave Auminija dostave pokazatelje o poslovanju.

"Za sada se ne može precizno utvrditi koliko su ozbiljno zainteresirani za ulazak u Aluminij i jesu li doista ozbiljan potencijalni strateški partner koji može ponuditi konkretan plan za izlazak mostarskoga poduzeća iz teške krize ili je možda riječ o kompaniji koja, poput švicarskoga Glencorea, želi brzi profit i jeftiniju struju", kazao je za Avaz neimenovani dužnosnik entitetske vlade.

Neobično je da se o zakladi M.T. Abraham na njezinim mrežnim stranicama može naći kako je njezina misija prije svega promicanje kulture s naglaskom na impresionističku i suvremenu umjetnost. Istodobno stoji kako zaklada djeluje u suradnji s kineskom industrijskom tvrtkom China Machinery Engineering Corporation, a zapravo je ona ta koja ima bogato iskustvo u području energetike i ima razgranate poslove po Europi i svijetu.

U Vladi Federacije BiH planiraju nastaviti pregovore s tvrtkom WAQT Trade LLC iz Dubaija, koja je prije iskazala interes za preuzimanje Aluminija, odnosno kupnju 44 posto državnog vlasničkog udjela i još 44 posto vlasništva koji je u rukama malih dioničara. Preostalih 12 posto u vlasništvu je hrvatske vlade. Glencore je otpisan kao potencijalni partner jer je taj britansko-švicarski konzorcij svako investiranje uvjetovao državnim jamstvima za povoljnu cijenu struje, što su u vladi Federacije BiH ocijenili neprihvatljivim. I dalje je nepoznato kakvo je točno financijsko stanje u Aluminiju, nakon što je prije nešto više od mjesec dana u njemu prisilno prekinuta proizvodnja jer je tvrtka ostala bez novca za nabavu električne energije. Vlada u Sarajevu i dalje čeka izvješće o poslovanju Aluminija za prvih šest mjeseci ove godine, a u međuvremenu je naloženo federalnoj Financijskoj policiji i inspektorima Porezne uprave da provjere sve sumnje o navodnim nezakonitim financijskim transakcijama u mostarskoj tvrtki. Dok traje potraga za strateškim partnerom koji bi uložio u Aluminij i restrukturirao njegovo poslovanje, vlada i uprava mostarske tvrtke pokušavaju provesti plan koji bi značio postupnu obnovu rada uglavnom na temelju usluga drugim tvrtkama. Kad bi taj plan uspio, osigurao bi se posao za oko oko 500 radnika, a preostalih 400 dobilo bi otpremnine ili otišlo u mirovinu. H
Zašto je Glencore bio “neozbiljan”
Neposredno prije prestanka rada Aluminija, Vlada Federacije BiH i mali dioničari mostarske tvrtke otpisali su kao potencijalnog partnera britansko-švicarski koncern Glencore, nazvavši ponudu te kompanije neozbiljnom. Kako je početkom srpnja objasnio ministar industrije u vladi Federacije BiH Nermin Džindić novinarima, Glencore je tražio da mu vlada osigura subvencioniranu cijenu električne energije koja je nužna za proizvodnju aluminija u Mostaru. Prema njegovim riječima, vlada Federacije BiH u slučaju takvog dogovora morala bi sama financirati svaku razliku u cijeni ako bi ona bila veća od 40 eura po megavat satu, a moglo bi se raditi o iznosu do čak 78 eura. Džindić je istaknuo kako su takvi zahtjevi neprihvatljivi jer vlada ne može intervenirati u to kakve će biti cijene struje, a posebice ne može tražiti od Elektroprivrede Herceg-Bosne da Aluminiju prodaje struju po cijenama nižima od tržišne. Valja podsjetiti da su dugovanja Aluminija Elektroprivredi HB-a dosegnula iznos od oko 150 milijuna eura.
Ondam ine co pubis ius
Uprava tvrtke pokušava postupno obnoviti rad Aluminija, uglavnom na temelju usluga drugim tvrtkama
Od 9. 2. do 16. 2. 2018.
Možda ste propustili...

JOSIP PAVIĆ NOVI PREDSJEDNIK UDRUŽENJA VINARSTVA HGK-A

Čeka nas veliki marketinški posao

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PRVI PUT U HRVATSKOJ

Isplaćene im potpore za nepokupljeno i neobrano voće

2

NOVE TEHNOLOGIJE PRUŽAJU BROJNE MOGUĆNOSTI

U poduzetničkim vodama sve je više dugotrajno nezaposlenih i potplaćenih

3

ZATVARAJU 500 FILIJALA DO 2023. GODINE

UniCredit ukida 8000 radnih mjesta