Novosti
VELJKO OSTOJIĆ DIREKTOR HRVATSKE UDRUGE TURIZMA

Turistička sezona se širi, no ne možemo imati i drugu ljetnu sezonu
Objavljeno 6. kolovoza, 2019.
Zalažemo se za snižavanje PDV-a na ukupnu turističku uslugu na deset posto kako bismo dostigli konkurente

Veljko Ostojić, bivši ministar turizma, direktor je Hrvatske udruge turizma, čije su članice vodeće turističke kompanije koje posluju u Hrvatskoj, ali i najveće udruge hrvatskog turističkog sektora – Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženje Hrvatske.


S Ostojićem smo praktično u samoj špici hrvatske turističke sezone razgovarali o turističkim rezultatima u prvoj polovini ove godine, očekivanjima, predloženoj poreznoj reformi i investicijama u turističkom sektoru.

Zahtjevna sezona


Kako ocjenjujete rezultate hrvatskog turizma u ovoj godini kao direktor HUT-a, udruge koja okuplja najveće hotelske kuće i sigurno čini jako važan segment domaće turističke industrije?


- Rezultati su u okvirima očekivanja, odnosno prognoza. Još prošle godine naglašavali smo da će ovo biti zahtjevna sezona, jer je razdoblje visokog rasta turističkog prometa kao posljedice tržišne konjukture iza nas. Osim toga moramo osvijestiti činjenicu da smo u nekoliko posljednjih godina na tržište stavili iznimno velik broj novih kreveta, naročito u obiteljskom smještaju i vikendicama (tzv. nekomercijani smještaj) te da u okolnostima povratka konkurencije popunjenost postaje sve veći izazov. Osobno, smatram, i to naglašavam od početka godine, da je ponavljanje prošlogodišnjih brojki moguće i da to ne bi trebalo smatrati neuspjehom.

U prvih pola godine imamo više dolazaka i noćenja gostiju, ali brojke pokazuju da je turista bilo nešto manje u svibnju, a pad je zabilježen i u srpnju. Nije li to dobra vijest za hrvatski turizam, s obzirom na to da sve upućuje kako se gubi ona sezonalnost turizma, kada su jadranska odredišta ljeti pucala po šavovima, a kontinent je bio pust? Nisu li to i bile težnje institucija koje vode hrvatski turizam?


- Činjenica je da rezultati glede noćenja pojedinih mjeseci u prvoj polovini godine u znatnoj mjeri ovise o rasporedu školskih i vjerskih blagdana, tako da je realan pokazatelj kumulativ za prvih šest mjeseci, a on je u plusu. Na žalost, srpanj je završio u malom minusu, a i predviđanja za kolovoz iz današnje perspektive govore o potrebi dnevne borbe za svakog gosta. U svim mediteranskim zemljama izražena je visoka sezonalnost turizma, a svaki pomak u širenju sezone naš je pravi izazov. Ono što moramo napraviti jest potaknuti investicije i poboljšavati kvalitetu ponude. I na obali i na kontinentu.

Idemo li prema tome da se sve više gubi ta sezonalnost turizma u Hrvatskoj?


- Kao što sam naglasio, to će biti pravi izazov u sljedećim godinama. Svaki pomak u tom smjeru treba podržati i pozdraviti. No činjenica je da se još uvijek 85 posto noćenja ostvaruje u četiri ljetna mjeseca. Kreiranje i prodaja novih doživljaja kao motiva putovanja jedini je put širenju sezone neovisno o kojem obliku tzv. selektivnog oblika turizma se radi. Svi si trebamo postaviti pitanje zbog čega bi netko putovao u pojedinu hrvatsku destinaciju, na primjer, u studenome ili ožujku. No napraviti proizvod nije dovoljno. Treba identificirati kanal kroz koji se taj proizvod prodaje i ponuditi ga precizno definirano potencijalnom kupcu. Treba biti realan i reći da Hrvatska neće imati drugu ljetnu sezonu, no ostvariv je znatniji turistički promet u ostatku godine.

Koliko su dana prosječno godišnje popunjeni hoteli članica vaše udruge? Raste li taj broj?


- Hotelski sektor u Hrvatskoj ima prosječnu popunjenost veću nego u nekim konkurentskim zemljama na Mediteranu. Analizirajući noćenja ostvarena do kraja srpnja ove godine, hoteli imaju porast od 1,45 posto u odnosu prema prošloj godini i za očekivati je da popunjenost raste. No i ovdje se moramo vratiti na pitanje destinacije i motiva putovanja. Ljeti je to dominantno sunce i more, bar što se obale tiče, no zamjetan je porast i drugih motiva putovanja, kao što su gastronomija, kultura, pružanje zdravstvenih usluga... Ljudi ne putuju da bi spavali u hotelima, nego su hoteli infrastruktura za određene doživljaje. Možemo zaključiti da popunjenost raste u onim destinacijama u kojima kvalitetno surađuju privatni i javni sektor na kreiranju novih motiva putovanja. U Hrvatskoj je hotelijerski sektor prije svega zbog visokih nameta i dalje nekonkurentan u odnosu prema okruženju, pa je realizacija investicija daleko ispod potencijala. Moramo biti svjesni da je u Hrvatskoj u posljednjih 25 godina bilo tek nekoliko greenfield investicija u nove hotelske kapacitete te da nismo privukli velike hotelske lance. Posljedica je to činjenice da je dobit sektora ispod šest posto ostvarenih prihoda, što je vrlo nisko u usporedbi s drugim zemljama.

Kako ocjenjujete najavljene mjere u novom krugu porezne reforme, posebice onu o snižavanju PDV-a, koja će se odnositi na ugostiteljstvo, odnosno pripremanje i posluživanje hrane?


- Drago nam je što je Vlada prepoznala nužnost poboljšanja konkurentnosti dijela hrvatskog turizma i spustila stopu PDV-a na pripremanje i posluživanje hrane u ugostiteljskim objektima. Činjenica je bila da smo imali najvišu stopu PDV-a na smještaj i hranu i piće na Mediteranu. U Europi samo Danska ima stopu od 25 posto na hranu i piće, sve ostale zemlje imaju stopu nižu od Hrvatske. Tri najveće turističke zemlje Europe - Francuska, Španjolska i Italija, imaju stopu od deset posto na ukupne usluge u turizmu, znači, na smještaj i hranu. Sve zemlje u okruženju dodatno potiču svoj turizam i to je bilo nužno napraviti. Konkurentska utakmica na Mediteranu sve je oštrija i države su se uključile ne samo snižavanjem PDV-a nego i mnogim drugim mjerama kojima potiču podizanje kvalitete i atraktivnosti svoje turističke ponude. Također pozdravljamo mjeru kojom će neoporezivi biti smještaj i prehrana svih radnika, ne samo sezonaca, kako je bilo do sada.

Ta mjera odgovara samo na želje restoratera, no ostali ugostitelji bit će u još lošijoj poziciji, jer se najavljuje povećanje trošarina na alkohol te uvođenje posebnog poreza na sokove te se objektivno može očekivati niža potrošnja u ugostiteljstvu?


- Zbog svega što navodite i dalje ćemo nastavljati Vladi argumentirati mjere za povećanje konkurentnosti ukupne turističke ponude. Zalažemo se za snižavanje PDV-a na ukupnu turističku uslugu na deset posto ili niže, jer bismo se tako u tom dijelu poreznog opterećenja izjednačili sa zemljama u okruženju, tako da prezentiranu mjeru vidimo kao početak izjednačavanja PDV-a u ugostiteljstvu i turizmu s našim konkurentima. Turizam se natječe na globalnom tržištu, a PDV je znatan čimbenik ukupne konkurentnosti. Posljedično, nužno je pronaći sredstva za povećanje plaća zaposlenika, njihovu edukaciju te pojačati investiranje u objekte. Jedino povećanjem plaća možemo stabilizirati ponudu radne snage u turizmu i početi privlačiti dodatne zaposlenike koji nam trebaju.

Nove investicije


S obzirom na to da se turistička sezona nastoji što više produžiti, nameće se pitanje koliko su hotelske kuće na Jadranu spremne na cjelogodišnji rad?


- Hotelske kuće oduvijek su išle u korak s promjenama i prilagođavale se tržištu. Sve naše članice kontinuirano investiraju i poboljšavaju svoju ponudu te čine sve što mogu da ispune zahtjeve tržišta i zaposlenika. Odluke o radu pojedinih objekata poslovne su odluke i ovise o mnogo faktora, no ne mogu zamisliti da bilo koji hotelijer odluči zatvoriti hotel ako za njim postoji potražnja i može ostvariti pozitivan rezultat. Ključ je u obujmu potražnje, a što se tiče izvršenja, to nije upitno.

Možemo li i iduće godine očekivati nove investicije u turističkom sektoru, posebice kada je riječ o gradnji hotelskih kapaciteta?



- U turističkom sektoru mogu se očekivati nove investicije, no prvo moramo učiniti sve da investitorima cijeli proces olakšamo, za što su uz snižavanje PDV-a nužne i ostale mjere koje definiraju okruženje za turizam. Potencijal investicija sektora u nekoliko sljedećih godina procjenjuje se na tri milijarde eura, no da se taj potencijal ostvari, bit će nužno daljnje smanjenje opterećenja i uređivanje pitanja kao što su turističko zemljište, pitanje radnih dozvola, pitanje pomorskog dobra i slična. Neke velike hotelske kuće već su najavile investicije za iduću godinu, no radi se isključivo o rekonstrukcijama, a nema tzv. greenfielda. I tu se moramo upitati zašto. Uz to, prema rezultatima ankete koju smo proveli među našim članicama, najavljene ukupne investicije u sljedećim godinama manje su nego što je to bilo proteklih godina.


Igor Mikulić
Na DHT-u želimo vidjeti investicijsku atraktivnost Slavonije i Baranje
Kako komentirate najavljeno uvođenje tzv. Cro kartice? Što bi ta mjera mogla donijeti hrvatskom odnosno kontinentalnom turizmu? - To je pozitivna mjera koja će sigurno rezultirati pozitivnim efektima, prije svega u objektima na kontinentu, i mi je pozdravljamo. Smatramo da je to dobra mjera i za poticanje povećanja zadovoljstva zaposlenika kojima će poslodavci omogućiti korištenje te kartice. To je naš načelni stav. Daljnje detalje očekujemo i, prema našim informacijama, Ministarstvo turizma bi ih uskoro trebalo prezentirati, nakon čega ćemo izreći svoj konačni stav. Hoće li se i kada ozbiljniji turistički kapital početi prelijevati u Slavoniju? - Slavonija i Baranja imaju velik potencijal za turistički rast i razvoj. S druge strane, investicije se događaju ako studija isplativosti odnosno izvedivosti pokaže da su one isplative. Postoji niz faktora koji utječu na isplativost investicije - od cijene zemljišta, cijene rada, tržišne potražnje za određenim proizvodom i destinacijom do ukupnog poreznog okvira funkcioniranja sektora. Pred nama su Dani hrvatskog turizma, koji će se održati u Slavoniji, i bilo bi zanimljivo na određenom primjeru vidjeti brownfield i greeenfield hotelske investicije, u okviru radionica koje će se održavati, i da vidimo sadašnju investicijsku atraktivnost Slavonije.
Možda ste propustili...

ODBAČENA PRIJAVA PROTIV BRKIĆA, VARGE I CURIĆA

Sve četiri žene izričito su tvrdile da nisu oštećene

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NEISPRIČANA PRIČA: IZ PAKLA IZIŠAO HUMANITARNIM KONVOJEM

Franjo je film s fotografijama poginulih suboraca sakrio u zavoje na svojoj ranjenoj nozi

2

OSOBNA SVJEDOČANSTVA O NAJTEŽIM DANIMA ‘91.

Zlatko Adžić: Tužan sam zbog zemlje za koju sam se borio

3

OSOBNA SVJEDOČANSTVA O NAJTEŽIM DANIMA ‘91.

Ivica Jurčan: Bilo nas je malo, ali je bilo veliko srce