Magazin
GLOBALNI TROVAČI

Rat protiv plastike: Hajci se pridružio i Rundek
Objavljeno 3. kolovoza, 2019.

Što povezuje otočku zalogajnicu i Donalda Trumpa? Slamke. A jednokratnu plastiku i dragog mi glazbenika Darka Rundeka? Vrećice s ručkama. Zašto SAD ne priznaje svjetsku akciju protiv jednokratne plastike pod naslovom Stop single use of plastics (zaustavite jednokratnu uporabu plastike)?


Jednokratna plastika ne postoji. Postoje jednokratni plastični proizvodi. Kao npr. brojni proizvodi za potrebe medicine. Ili simbol "proklete plastike", vrećice. Za objašnjenje poslužit će misli iz Deklaracije o ravnopravnosti tvari i materijala, koja je u tisku.

FINANCIRANJE KAMPANJE

Već nekoliko godina svjedoci smo harange protiv plastike. Posebno je to bilo upadljivo uoči ovogodišnjih izbora za Europski parlament. Inače se u globalnim akcijama protiv uporabe plastike posebno ističe britanska jedriličarka Ellen Patricie MacArthur, koja je svojom akcijom načinila u 2017. promet od 1,1 milijardu GBP. O tome se podosta pisalo po medijima.


(Oko 40 velikih svjetskih tvrtki upozorilo je da će do 2050. godine, ako se ne poduzmu hitne mjere, u zagađenim oceanima biti više plastike nego ribe. Tvrtke su podržale inicijativu britanske jedriličarke i utemeljiteljice istoimene zaklade Ellen Patricie MacArthur za smanjenje zagađenja i uputile apel prije početka Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, nap. D.J.)


Na odmoru, u "mojoj" otočkoj zalogajnici nude se gostima papirnate slamke. Zalogajnica pripada sustavu koji čine kamp, hotel i brojne trgovine, a vlasnik je stranac. Time je navedeni sustav samo dosljedno primijenio Direktivu Europskog parlamenta i Europskog vijeća iz lipnja 2019. godine. No u kojoj se izrijekom naglašava da se radi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Među njima su plastične slamke, kojih je u otpadu 0,02 posto. Alternativni materijali za slamke imaju najmanje četiri od mogućih osam negativnih bodova, plastične ni jedan, a mogu se upotrebljavati i za medicinske svrhe.


Podsjetimo i kako su se, pripremajući sastanak ministara zemalja G20 u Tokiju, sastali u Karuizawi ministri zaštite okoliša i energetike 15. i 16. lipnja 2019. Tom prilikom predstavnik SAD-a Andrew Wheeler rekao je: "Vlada SAD-a ne vidi potrebu za zabranom jednokratne plastike!"


Iz teksta Trump offering plastic straws for sale on official website (19. srpnja 2019., Plastics News Report) postalo je jasno zašto SAD ne vidi potrebu za tom zabranom. Predsjednik Donald Trump je kao jednu od mogućnosti financiranja svoje kampanje za novi mandat odlučio prodavati 10 plastičnih slamki duljine 23 cm. Snop od 10 slamki 15 USD! Obrazloženje: Liberal paper straws don’t work! (Liberalne papirnate slamke ne zadovoljavaju). Imaju laserski urezan natpis TRUMP. Nije naveden materijal, ali piše da se mogu ponovno upotrebljavati, reciklirati i da ne sadrže sporni dodatak, bisfenol A (BPA). No po mnogima nije sve tako idilično, npr. slamke mogu izazvati alergiju, a otapaju se pri dužoj uporabi.
GREENPEACEOVA TOP-LISTA

Opravdano je pitanje treba li nam slamka za sva pića. Sigurno ne za jeftine napitke. Ali nema alternative za pijuckanje skupih pića. O toj "nemogućoj" jednokratnoj plastici čiji su simbol plastične vrećice, ali samo one s ručkama, izjasnili su se mnogi umjetnici i športaši. Slavni ili "po naški" selebriti. Sada se hajci na vrećice za nošenje pridružio i naš slavni glazbenik Darko Rundek. Načinio je izvrstan filmić s djecom iz Velike Gorice. Mađutim, pitanje glasi: tko je platio taj uradak? Naime, ne vjerujem da se gospodin Darko Rundek baš previše razumije u plastiku. Zna izvrsno svirati i pjevati. Pitanje - tko plaća ne tek sada već s početka devedesetih akcije protiv vrećica? Npr. izradu onih kitova koji stalno gostuju po Hrvatskoj?


Prema Greenpeaceu, na prvom su mjestu čestice od pranja odjeće. Na čelu s pamučnim trapericama s dizajnerskim prorezima.


Druge su čestice od habanja (ispravno abrazijskog trošenja) gumenih pneumatika. Na trećem mjestu su filtri za cigarete (po novom prave se od plastike, celuloznog acetata), koji su na listi zabranjenih plastičnih proizvoda prema EU Direktivi. Mnogi pušači očito to ne shvaćaju (ili ih jednostavno ne zanima), opušci od cigareta su u velikoj mjeri oblik smeća - ustvari, oni su najčešći tip smeća na svijetu. Pritom, najnovija istraživanja pokazuju, također dramatično smanjuju rast biljaka. Tek na kraju, i to na veliko i neugodno razočaranje "zelenih", pretežno od ribarskog alata.


Pridodajmo još jednu upadnicu (breaking news) - Islanđani nisu u trgovini prihvatili nova pakiranja za banane! Stoga su se trgovci morali vratiti na provjerena plastična pakiranja (ambalažu).


Što zaključiti? Svaka ljudska djelatnost, pa i proizvodnja raznovrsnih slamki ili vrećica, u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika. Ovdje, sa slamkama, novi sudar EU-a i SAD-a upravo je u tijeku.
ŠIROKA PODRŠKA

(Oko 40 velikih svjetskih tvrtki upozorilo je da će do 2050. godine, ako se ne poduzmu hitne mjere, u zagađenim oceanima biti više plastike nego ribe. Prema jednoj studiji, 20 posto svjetske proizvodnje plastike moglo bi se ponovno iskoristiti, a 50 posto može se reciklirati.

"Nova inicijativa za plastiku dobila je široku podršku. Osjećamo da u industriji postoji široka svijest o tome. Nova plastična ekonomija: Katalizacija osigurava jasan plan za kompletan redizajn globalnog sustava plastike", rekla je Ellen Patricie MacArthur, redovita sudionica foruma u Davosu. Njezinu inicijativu podržale su multinacionalne tvrtke poput Unilevera, Danonea i Dow Chemicalsa, ali i izvršni direktori tvrtki poput Coca-Cole i PesiCo-a./op. 


Piše: Igor ČATIĆ
Problem dječjih pelena
Mnogi su se roditelji vjerojatno bar jednom zapitali jesu li jednokratne pelene zdrave za dijete. Francuski znanstvenici nedavno su proveli studiju gdje su otkrili tragove vrlo opasnih kemikalija u takvim pelenama. Ima li razloga za zabrinutost, u HRT-ovu Magazinu od 8. lipnja ove godine pitali su profesora emeritusa Igora Čatića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Anu Maračić, specijalisticu obiteljske medicine. "Pelene su izvanredan tehnički riješen tekstilni problem, proizvod. Neke od njih imaju i po 11 slojeva, međutim one su previše nepropusne i dugo ih djeca drže, i pri tome dolazi do povišenja temperature u pelenama, ja to zovem temperaturno polje", rekao je prof. Igor Čatić. "U jednokratnim pelenama u sastavu ima uistinu svega, od raznih vrsta plastike, celuloze, superapsorbirajuće jezgre, hidrogela, bojila, ljepila. I onda se postavlja pitanje kako će maleno dijete na sve to reagirati", upozorava Ana Maračić.
Možda ste propustili...

GLOBALNA KLIMATSKA PARANOJA

Vratite nam šume, jest ćemo lišće!

KONZULOV IZBOR

Ubojita psihodrama

GARI CAPPELLI, MINISTAR TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Turistički rast u skladu je s očekivanjima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana