Zdravlje
SAMOPOMOĆ NIJE NUŽNO UZIMATI LIJEKOVE

Protiv stresa šetnjom i smanjivanjem obveza
Objavljeno 29. srpnja, 2019.
Neaktivan način života i kronični zdravstveni problemi poput bolesti srca ili dijabetesa mogu djelovati na razinu stresa

Stres doslovce znači udar. Kako bismo izdržali brzi tempo našega vremena, opustili se i obnovili snagu, trebamo predah. Lako reći - teško učiniti ili kako se boriti sa stresom kada je cijeli svijet poludio, kriza doseže divovske razmjere, od nas previše traže, a premalo dobivamo…

Psihološki znakovi
Osim fizičkih znakova, moguće je primijetiti mnoge psihološke znakove stresa, koji se odražavaju na način razmišljanja, ponašanje ili raspoloženje. Fizičke simptome lakše je prepoznati: glavobolja, ubrzan rad srca, ukočen vrat i ramena, ubrzano disanje, bolovi u leđima, znojenje, znojni dlanovi, bolovi u želudcu, mučnina i proljev. Psihički: laka iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga, frustracija, gubljenje živaca i vikanje na druge osobe bez nekog osobitog razloga, sumnja u svoje mogućnosti, nervoza i iscrpljenost. Teško je koncentrirati se i usredotočiti na zadatke, prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari i stalno zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih ili zastrašujućih scena. Do stresa mogu dovesti različiti životni ciklusi i okolnosti - pubertet, napuštanje roditeljskog doma, vjenčanje, dobivanje potomaka, gubitak posla, prekid veze, maltretiranje na poslu… Uzroci su brojni... Neaktivan način života i kronični zdravstveni problemi poput bolesti srca ili dijabetesa mogu uvelike djelovati na razinu stresa. Prva je pogreška što mnogi ljudi kao neprikladan način borbe protiv stresa koriste alkohol i cigarete. Do stresa dovode i razna emocionalna stanja kao što su depresija, nekontrolirani bijes, patnja, krivnja ili nisko samopouzdanje. Ako imate poteškoća u vezi, nemate nikoga s kim možete podijeliti razmišljanja i osjećaje ili pak osjećate da nemate prijatelja. Nesigurno radno mjesto, neposvećenost onome što radite, sumnja u vlastite sposobnosti...

Suvremena psihologija predlaže da s vremena na vrijeme porazgovarate sami sa sobom jer nam se zbog zahtjeva posla događa da smo s drugima strpljivi i ljubazni, a prema sebi se ponašamo kao najstroži zapovjednici. Kada ponovno sami sebi postavite neki zahtjev, nakon njega postavite i rečenicu: "Što ako ne?" Na taj način uvidjet ćete da se ništa strašno neće dogoditi ako i ne ispunite taj ili neke druge zadatke. Često će odgovor na takvo pitanje biti samo: "To bi bila katastrofa." Zbog čega? Ne razradite li odgovor, on će u vama proizvesti još više stresa.

Trebam, a ne moram
Prestrašnu riječ MORAM zamijenite s TREBAM ili ŽELIM! Ako sve i ne pođe kako treba, nije smak svijeta ni katastrofa. Jednostavno - nije dobro. Uostalom, može li sve biti kako baš mi želimo? Nikada i nikome nisu sve želje ispunjene.

Što kažete na popodnevnu siestu? Morate li juriti na sve strane ili možete djelić vremena odvojiti za sebe? Medicinski fakultet sveučilišta u Ateni i harvardski Medicinski fakultet proveli su istraživanje na više od 20.000 Grka u dobi od 20 do 86 godina koji su sudjelovali u Europskoj studiji o raku. Među pitanjima na koja su ondje odgovorili bilo je i pitanje o tome spavaju li popodne i koliko često. Pokazalo se da je procijenjena opasnost od smrti od srčanih bolesti 34 posto niža u osoba koje spavaju popodne. Što učestalije spavanje, to niži rizik, osobito za zaposlene muškarce. Osim mediteranske prehrane, u svoj dnevni ritam uvedite i mediteranski običaj popodnevnog odmora. Redovito vježbajte i izvan posla se bavite aktivnostima koje vas zanimaju i raduju. Nemojte se stalno samosažalijevati. Razgovarajte o stvarima koje vas muče, popričajte s prijateljima i nemojte bježati od ljudi. Nisu svi opasni, zli i zlonamjerni.

Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti. Burn out sindrom označava stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog, a uzaludnog zalaganja na poslu. Stanite na loptu i umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje pomozite sami sebi - smanjite opseg dnevnih obveza, nastojte se što pravilnije hraniti i hodajte, šetajte se, vježbajte…

Tanja Kvorka
Osim mediteranske prehrane, u svoj dnevni ritam uvedite i mediteranski običaj popodnevnog odmora
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BRIGA O VREMENU I OMJERU KALORIJA U VEČERNJIM OBROCIMA SMANJUJE RIZIK OD SRČANIH BOLESTI

Kasni večernji obroci, nakon 18 sati, mogu loše utjecati na kardiometaboličko zdravlje žena

2

STUDIJA POREMEĆAJ LIČNOSTI

Narcisoidne su osobe užasni, ali sretni ljudi

3

STUDIJA ZDRAVO ZELENILO

Ljudi u gradu žive duže ako su okruženi zelenim površinama