Od početka ove godine svi poslovni subjekti u Hrvatskoj čije se poslovanje "vrti" oko helija svaki dan počinju s neizvjesnošću. Prijetnja nestašice tog specijalnog plina godinama je bila samo priča koju nitko, čini se, nije doživljavao ozbiljno. No sada, kada je vrijednost helija na tržištu udvostručena, a kvote se u distribucijskim kanalima troše prema listama prioriteta, mnoge su tvrtke i obrti pred zatvaranjem.

Na potencijalnu svjetsku nestašicu helija stručnjaci su počeli upozoravati još 2012. godine, kada je profesor Tom Welton s Kraljevskog koledža u Londonu pozvao sve države da se zalihe sačuvaju kako se u budućnosti ne b ugrozilo funkcioniranje medicinskih uređaja poput onog za nuklearnu magnetsku rezonanciju. Naime, helij se ne može sintetizirati, nego se izvlači iz Zemljine kore, a njegova veleprodajna cijena posljednjih sedam godina kontinuirano raste, dok se raspoloživa količna smanjuje. Vlasnici izvora uspostavili su kvote te iz priče s helijem polako istiskuju balonsku industriju, od koje, pak, iako sa sobom nosi neozbiljan prizvuk, žive tisuće poslovnih subjekata.

Među njima je i Osječanka Irena Žilić, koja je u Županijskoj ulici prije dvije godine otvorila trgovinu "Baloon&Party", čije se poslovanje temelji gotovo isključivo na prodaji balona, i to napuhanih, među kojima su miljenici klijentele bili i ostali oni ispunjeni helijem. Zbog nestašice helija na tržištu u proteklih šest mjeseci poslovanje joj se od stabilnog i uspješnog svelo na neizvjesno.

"Teško je raditi u uvjetima kada svaki ponedjeljak možete samo duboko uzdahnuti i krenuti u nazivanje svih mogućih dobavljača, koji na vaše upite o heliju odgovaraju s ‘možda‘ i ‘nadamo se‘. Kada ne znate hoćete li morati zatvoriti vrata. Upravo nam je tako od početka 2019. godine. Za svaku bocu koju nabavimo pošteno se namučimo i uvijek smo na rubu hoće li stići ili neće. Primjerice, dobavljač nam kaže da mu stiže pet paleta helija u petak i dovozi nam narudžbu. Isto kaže i drugim kupcima. I onda mu stigne jedna paleta. U takvim uvjetima ne možemo više primati narudžbe, a posebno ne one za veće događaje ako klijenti ne prihvate mogućnost da u slučaju nedostatka helija mogu dobiti balone ispunjene zrakom", priča Žilić te dodaje kako poslovanju šteti i drastično poskupljenje helija.

Tako, dok je lani u ovo vrijeme bocu komprimiranog helija pod tlakom od 200 bara (od koje se helijem može ispuniti približno 500 okruglih balona srednje veličine) plaćala 1200 kuna, danas ju plaća čak 1000 kuna više! No cijenu je podigla za samo dvije kune po balonu, jer da je rast cijene balona pratio rast cijene helija, mogla bi još u siječnju staviti ključ u bravu.

No zato su cijene balona kod trgovaca kojima su oni tek usputni asortiman u odnosu na 2018. godinu, realno, udvostručene. Tako je, primjerice, cijena malog lateks-balona ispunjenog helijem još jesenas u trgovinama bila 7 kuna, a danas je 13, dok je ispuna helijem najvećeg modela balona od folije lani bila 40 kuna, a danas iznosi vrtoglavih 99 kuna.

Iz tvrtke Messer Croatia Plin d.o.o., koja je, prema podatcima Ministarstva gospodrastva, poduzetništva i obrta, najrelevantiniji distributer helija na hrvatskom tržištu, potvrđuju kako je nekada tek spominjana nestašica helija – uzela maha. "Nestašica helija je u cijeloj Europi. Helija nema dovoljno za sve zainteresirane subjekte posljednje tri godine. Helij u Hrvatsku dolazi iz uvoza, ona nema svojih izvora. U svijetu je generalno vrlo malo izvora helija. Grupacija Messer ima vlastiti izvor u Poljskoj i nigdje drugdje, i mi u Hrvatskoj imamo određene kvote i nastojimo raspoloživu količinu raspodijeliti prema prioritetima. Listu prioriteta tvrtke Messer Croatia Plin nismo odredili mi u Hrvatskoj, nego naš vlasnik, grupacija Messer, a ona se vodila načelom da sustav zdravstva i oni koji se bave prerađivačkom proizvodnjom helij moraju imati. Dakle, mi trenutno ponajprije opskrbljujemo bolnice i tvrtke koje se bave preciznim laserskim rezanjem. Prioritet u opskrbi trenutno imaju naši kupci s kojima imamo ugovore, i to prije svega bolnice, kojima je helij potreban za redovit rad. Ne može se dogoditi da, primjerice, helija nema za magnetsku rezonanciju. No ne opskubljujemo nove kupce, a prije svega ne tzv. balonaše, od kojih trenutno osjećamo pritisak zbog turističke sezone na Jadranu. Smatramo da u ovim uvjetima oni ne mogu biti prioitet. Ali, naglašavam, helijem opskrbljujemo naše kupce s kojim surađujemo već niz godina a koji se, između ostaloga, u sklopu svoje djelatnosti bave i punjenjem balona helijem", kaže Miljenka Debeljak, glasnogovornica tvrtke Messer Plin Croatia d.o.o., te dodaje kako cijene helija određuje tržište.

"Naša je poslovna politika da cijenu helija dogovaramo s kupcima izravno. Možemo potvrditi da je cijena helija u proteklom razdoblju porasla. No ne možemo ulaziti u to koliko u odnosu prema prošloj godini jer ga ne prodajemo, niti isporučujemo u istoj formi i pod istim tlakom. To utječe na cijenu, koja ne može biti fiksna pa se kao takva uspoređivati", zaključuje Debeljak.

Dobavljači helija u Hrvatskoj kao jedan od prijelomnih trenutka za nestašicu tog specijalnog plina vide saudijski embargo Kataru iz 2017., koji je ukupnu raspoloživost helija na globalnom tržištu smanjio za 30 posto. Uz to, napominje se, daljnje probleme s opskrbom helijem izazvala je deklaracija iz tvrtke Gazprom iz listopada 2018., koja je dovela do ograničavanja opskrbe tržišta iz Rusije.