Velika rekonstrukcija Vlade je rizik koji bi se Plenkoviću na kraju ipak mogao isplatiti
Nizom široj javnosti uglavnom manje poznatih imena na pozicijama šest novih ministara te promjenom resora za Marka Pavića premijer Andrej Plenković beskompromisno je ušao u rekonstrukciju Vlade. Bez ministarskih funkcija ostali su gotovo svi obilježeni aferama.
I sam Plenković je, objavivši kandidate za nove ministre, rekao da je, cijeneći sve što su smijenjeni ministri do sada napravili, rekonstrukcija Vlade bila nužna kako bi se napravio "preokret i zaokret" te u fokus javnosti i medija došla sva pozitivna postignuća Vlade, neopterećena onim što je otklanjalo pozornost od svega što je dobro.
- Mislim da je ovo osvježenje dobar korak s ciljem intenziviranja napora u provedbi programa Vlade, rad na dobrobit hrvatskih građana, društva, ostvarivanja ciljeva, koji su i gospodarski rast i društvena solidarnost te jačanje pravne sigurnosti i međunarodnog pozicioniranja Hrvatske - kazao je Plenković u četvrtak na sjednici Vlade. Izrazio je zadovoljstvo doprinosom koji su u radu Vlade dali ministri koji su radili gotovo tri četvrtine mandata, te im se zahvalio. "Novi ministri su također ljudi s kvalitetnim biografijama i dosadašnjim političkim angažmanom. Siguran sam da će se nakon saslušanja na odborima i, vjerujem, potvrde na plenarnoj sjednici Sabora brzo uključiti u aktivnosti svojih resora i rad Vlade tako da ostvarimo ono što je najvažnije za građane - realizacija naših programa, nastavak strukturnih reformi i pozitivnih gospodarskih trendova, privlačenje ulaganja, jačanje pravne države i jačanje vrijednosti u hrvatskoj politici", rekao je Plenković.
Postavio granice
Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan kaže kako je svakome tko je pratio situaciju bilo jasno da rekonstrukcija Vlade mora biti šira, jer je to prilika da se neke stvari bolje poslože, a s druge strane i da se ne bi poslala poruka kako opozicija može mijenjati ministre kako zaželi, jer je prijetila saborskim zahtjevom za opoziv ministara. Dodaje kako je premijer očito vodio brigu i kako ministri stoje u istraživanju javnog mnijenja, pa je tako otišlo šest od sedam najlošije plasiranih ministara, ostao je samo Milan Kujundžić.
- Kujundžić je tu najmanje opterećen, može mu se prigovarati kako funkcionira resor, ali nema osobnih afera i jak je stranački desno. Tako da ne iznenađuje što je ostao. Ovaj potez Plenkoviću može donijeti plus u javnosti, jer je ipak postavio neke granice, jasno pokazavši da ne tolerira neke stvari. Dakle, on nema problema s koalicijom, ni s opozicijom, jasno je da može izdržati mandat do kraja, ali očito je da će ovo izazvati potrese unutar HDZ-a. Možda su neki i poticali da se ovo dogodi, kako bi utjecali na njegov status u HDZ-u, uoči stranačkog izbornog sabora na proljeće. Tamo će sigurno Plenkoviću biti bačena rukavica u utrci za predsjednika stranke i pokušati se nametnuti novo vodstvo, nakon što je on očistio sve kosture iz ormara. Njemu je dospjelo da rješava te duhove prošlosti HDZ-a, od Agrokora nadalje, a ideja njegovih protivnika je da onda taj HDZ, "očišćen" u javnosti, preuzme netko drugi - zaključuje Macan. Dodaje kako ovo može biti plus za Plenkovića, jer mu može donijeti stabilnost, ako HDZ uspije dočekati pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima i rejting mu bude dobar, pa onda može sigurnije ići u reizbor u HDZ-u. Iako, podsjeća, neki priželjkuju da se to ne dogodi, pa će i biti više interne opstrukcije, unutar HDZ-a, nego od strane opozicije ili koalicije.
Kaže i kako je u Vladi puno novih ljudi koji će, poučeni ovim iskustvom, sigurno malo drukčije nastupati i neke stvari pažljivije posložiti jer je izborna godina, pa bi to za Plenkovića moglo imati pozitivne efekte.
- S druge strane, velika je hrabrost ići s ovakvom promjenom i mislim da je to rizik koji će mu se isplatiti. Da nije išao u tako veliku promjenu, ne bi ovako odjeknulo. U konačnici, može reći: tražili ste, dobili ste. Smijenio je trećinu Vlade, netko će možda reći da je trebalo i više, no napadali bi ga kako god da je napravio. Pokazao je i hrabrost, i odlučnost - zaključuje Macan.
Premalo iskustva
Politički analitičar Davor Gjenero rekonstrukciju je doživio pomalo razočaravajućom. Plenković je tu, kaže, išao na jače ljude kao potpredsjednike Vlade, ali se na ministarskoj razini jako izložio. Ističe kako je krasno mladim ljudima davati šansu, ali mu se čini da je ovo sada previše otvoreno s ljudima koji nemaju izravnog iskustva u upravljanju velikim sustavima.
- Odlično je dovesti ljude izvana u državni sustav, ali one koji su već vodili velike sustave i imaju reference, ako mislite posljednju godinu mandata produktivno provesti. Drugo je ako ste odlučili tu godinu provesti onako kako ćete na kraju morati, a to je sada panično se pripremati za predsjedanje EU-om i onda će šest mjeseci biti cijela Vlada u funkciji toga. No opet nedostaje ljudi s operativnim iskustvom u pristupnim procesima komunikacije s EU-om - kaže Gjenero, kojega je najviše iznenadila smjena Nade Murganić, koja je, smatra, dobro radila.
- Vidjet ćemo hoće li iz ove epizode svi zainteresirani za obavljanje državnih funkcija naučiti da se, ako im imovina ne odgovara prihodima iz prethodnog razdoblja, radije ne upuštaju u natjecanje za javne dužnosti. To je dobra poruka. Imovinske kartice počele su obavljati nekakvu funkciju - ističe Gjenero.
Igor Bošnjak
JOSIP ALADROVIĆ, RAD I MIROVINSKI SUSTAV
ZA OBNOVU GSV-a I SOCIJALNI DIJALOG
Kandidat za novog ministra rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović diplomirani je ekonomist, a od 11. svibnja 2017. ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Tamo je došao iz Croatia osiguranja, gdje je bio pomoćnik direktora te regionalni direktor. U imovinskoj kartici prijavio je mjesečna netoprimanja od 14.300 kuna. Ima kredit od 553.536 kuna, koji otplaćuje 5668 kuna mjesečno. Vlasnik je stana od 50 kvadrata u Zagrebu, vrijednog 675.000 kuna, te OPG-a, a posjeduje i udjele u fondu Erste asset management u iznosu od 4500 kuna. Ima štednju od 10.000 eura. Njegova supruga ima automobil Smart (2015.), vrijedan 60.000 kuna, a kako ga prvotno nije prijavio u imovinskoj kartici, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa protiv njega je pokrenulo postupak. Prihvatit će, kaže, svaku odluku.
U prvom istupu najavio je da će socijalne partnere, sindikate i poslodavce pozvati na socijalni dijalog i obnovu Gospodarsko-socijalnog vijeća. Aladrović smatra kako je većina stvari u tome resoru za vrijeme ministra Pavića dobro rađena. Referendum o mirovinskoj reformi, "s obzirom na broj potpisa i sve prethodne radnje" ocijenio je "demokratskom voljom naroda". "Ubuduće ćemo nastojati anticipirati i pokrenuti socijalni dijalog", kazao je. Smatra kako treba pustiti da Vlada i Ministarstvo uprave odrade svoj dio posla, kao i da Ustavni sud utvrdi je li pitanje u skladu s Ustavom. Ocijenio je da su mirovinskom reformom postignuti željeni ciljevi, a to je dugoročna održivost sustava i adekvatnost mirovina. U HDZ se učlanio sa 16-17 godina te je zahvalio premijeru na ukazanom povjerenju. "Siguran sam da ću to povjerenje opravdati, odgovorno obavljati posao i da će se rezultati Ministarstva vidjeti u vrlo kratkom roku", kazao je. I.B./H
MARIJA VUČKOVIĆ, POLJOPRIVREDA
NOVA STRATEGIJA I DIGITALIZACIJA
Marija Vučković je kandidatkinja za ministra poljoprivrede, a dosad je bila državna tajnica u tom ministarstvu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Prije toga je radila u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU-a. U posljednjem izvješću o njezinu imovinskom stanju stoji da ima mjesečna netoprimanja u iznosu od 17.150,40 kuna. Otplaćuje dva kredita, jedan od 57.000 eura (anuitet malo manji od 4000 kuna) te drugi od 225.000 kuna (anuitet 2585 kuna), a kredit od od 60.000 kuna ima njezin suprug. Posjeduje stan od 69 kvadrata u Pločama, vrijedan 600.000 kuna, a suvlasnica je voćnjaka u Opuzenu. Vlasnica je automobila Renault Clio (2002.), vrijednog 15.000 kuna, kao i dionica u Atlantskoj plovidbi, Luci Ploče i Hrvatskom telekomu. Od ušteđevine je prijavila 4000 kuna. Kao državna tajnica zarađivala je 17.150 kuna.
Istaknula je kako će u resoru poljoprivrede nastaviti raditi ono što je započeto. "Radimo novu razvojnu strategiju koja nije napravljena godinama, provest ćemo digitalizaciju, gradnju izvještajno-upravljačke platforme, koja je nedostajala, uvest ćemo naše poljoprivrednike u digitalizaciju i dalje raditi zajedno s ribarima na korištenju fondova, poboljšanju njihova položaja te izraditi odgovarajući strateški plan za novo programsko razdoblje", rekla je Marija Vučković novinarima. Na pitanje hoće li joj godinu dana biti dovoljna za provođenje tih planova, kazala je da "nekad nekome nisu dovoljne četiri godine, a nekad se u šest mjeseci može puno učiniti", te kako smatra da će ono što je započeto biti uspješno završeno. Vjeruje da će uspjeti nadograditi dosadašnju politiku ministarstva, a suradnju sa svojim prethodnikom Tomislavom Tolušićem ocijenila je odličnom. I.B./H
VESNA BEDEKOVIĆ, DEMOGRAFIJA
BIVŠA DEKANICA S OSJEČKOM DIPLOMOM
Umjesto Nade Murganić, nova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku bit će HDZ-ova saborska zastupnica Vesna Bedeković. Nada Murganić je u četvrtak novinarima pred Banskim dvorima izjavila kako je morala otići zbog teških tragedija koje su dovele do poremećaja u sustavu socijalne skrbi. "Ako će moj odlazak dovesti do nekakvog preokreta i novih okolnosti, bit ću izuzetno zadovoljna", rekla je Nada Murganić.
Njezina nasljednica Vesna Bedeković je rođena 1966. godine u Bjelovaru, osnovnu školu završila je u Pitomači, a srednju u Virovitici. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a magistrirala i doktorirala na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru je započela u OŠ Kloštar Podravski i Srednjoj školi Stjepana Sulimanca u Pitomači. Od listopada 2016. godine zastupnica je u Hrvatskom saboru, gdje je zamijenila ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. U Sabor je došla s mjesta dekanice Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici iz Virovitice. Na parlamentarnim izborima na listi HDZ-a osvojila je samo 0,83 posto preferencijalnih glasova.
U imovinskoj kartici Bedeković je prijavila mjesečna netoprimanja od 18.930 kuna. Ostvaruje i druge prihode od nastavne djelatnosti. Otplaćuje dva kredita, za jedan mjesečno izdvaja 4652 kune, a za drugi 643 kune. Posjeduje kuću s okućnicom u Pitomači od 967 četvornih metara, vrijednu 1,1 milijun kuna, te vikendicu u mjestu Aršanj od 854 kvadrata, vrijednu 150 tisuća kuna. Posjeduje i stan u Pitomači od 67 četvornih metara te garažu. Vlasnica je dvaju automobila, Mazde CX3 iz 2018. te Mazde 2 iz 2012. godine. I.M.
MARIO BANOŽIĆ, DRŽAVNA IMOVINA
DIO STANOVA TREBA ZADRŽATI ZA SOCIJALU
Mario Banožić, koji je do sada vodio Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, trebao bi biti imenovan novim ministrom državne imovine, umjesto Gorana Marića. Banožić je rođen u Vinkovcima 1979. godine. Diplomirao je marketing i menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je i magistrirao te doktorirao u srpnju 2013. godine. Nakon fakulteta radio je u poduzeću Santini kao komercijalist za uvoz-izvoz, a potom je bio generalni direktor u tvrtki Son-Ugo-Cor. Bio je i na dužnosti pročelnika Upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije, kao i Grada Vinkovaca te radi kao predavač na Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru.
U imovinskoj kartici Banožić je prijavio mjesečna primanja od 15.500 kuna i 20 tisuća kuna godišnjih primanja od edukacijske djelatnosti. Otplaćuje dva kredita, jedan 960 kuna, a drugi 1920 kuna mjesečno. Vlasnik je stana u Vinkovcima od 82 četvorna metra. Ima automobil Hyundai Tucson iz 2008. i Nissan Terrano iz 2003. godine.
"Treba li država imati pet - šest strateških tvrtki, a sve ostalo treba ići na tržište, ne znam do onog trena dok ne vidim, a po meni država treba imati kontrolu nad onim tvrtkama koje državu čine konkurentnom", rekao je Banožić u četvrtak novinarima pred Banskim dvorima. Za svog prethodnika na ministarskoj dužnosti Gorana Marića rekao je kako je napravio veliki iskorak po pitanju državne imovine, pogotovo onog dijela gdje je bilo upitno vlasništvo, korištenje i sama evidencija popisa imovine, što će omogućiti provedbu strateškog plana. Što se tiče stajališta o tome treba li država rasprodati sve stanove i garaže poslovne prostore koje ima u vlasništvu, Banožić drži kako dio stanova mora ostati u nekakvom obliku socijalne kategorije.
I.M.
GORDAN GRLIĆ-RADMAN, MVEP
POSEBNA ČAST MI JE RADITI ZA DOMOVINU
Dosadašnji veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić-Radman kandidat je za novog ministra vanjskih i europskih poslova. Ovaj karijerni doplomat svoju je karijeru počeo u hrvatskim veleposlanstvima u Sofiji i Budimpešti 90-ih godina. Uz Budimpeštu, otvarao je cijelu diplomatsku i konzularnu mrežu u Švicarskoj. Bio je veleposlanik i u Mađarskoj. U Bernu je završio dvogodišnju menadžersku školu, a na Fakultetu političkih znanosti doktorirao je 2007. godine. Suosnivač je nevladine udruge Croatian Swiss Business. Prihvatio je ponuđenu dužnost jer mu je to, kaže, čast, posebno kada se radi za domovinu koja mora biti složna u interesu Hrvatske i Europe. U službu mlade hrvatske države stavio se 1991. godine, kada je proglašena neovisnost. Rekao je i da ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao u RH iz inozemstva, gdje je bio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice do 1989. godine i objasnio da su oni, Hrvati u Švicarskoj, u “Tuđmanu vidjeli čovjeka s vizijom” koji će ostvariti san o slobodnoj državi Hrvatskoj. Najvećim izazovom smatra skorašnje predsjedanje Hrvatske EU-om u prvoj polovini 2020. godine u čemu je veliki optimist. “Ja volim izazove”, rekao je Grlić-Radman, istaknuvši da je diplomacija plemenita disciplina, pa tako i ciljevi i sredstva moraju biti plemeniti. Kaže da je član HDZ-a “od prvih dana” i drži da je pri izboru premijer Plenković ocjenjivao njegovo iskustvo, radni kapacitet i intelektualni potencijal. “Stvaranje države bilo je vezano uz HDZ”, rekao je, no kao karijerni diplomat “navija za svih 11 igrača.” S dosadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić dobro je surađivao i dodao da su svi zajedno lobirali za njezino imenovanje na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Očekuje da će dobro surađivati i s premijerom i s predsjednicom. I.B./H
IVAN MALENICA, UPRAVA
NASTAVLJA PROJEKT DIGITALIZACIJE UPRAVE
Ministra uprave Lovru Kuščevića zamijenit će, kao što je to već prošlog tjedna najavljeno, dekan Veleučilišta u Šibeniku Ivan Malenica. Njegova imovinska kartica za sada nije dostupna. On je u četvrtak izjavio da će nastaviti s provedbom već dogovorenih projekata digitalizacije javne uprave i pripajanja ureda državne uprave županijama. Novinarima je pred Banskim dvorima rekao da je njegov prethodnik Lovro Kuščević odradio određene aktivnosti koje će on nastaviti do kraja mandata.
“U sljedećih godinu dana mislim da se sve to može dovršiti, da demistificiramo javnu upravu u Hrvatskoj i vratimo povjerenje građana”, rekao je. Upitan hoće li ići na smanjivanje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa, rekao je da će tek vidjeti. Na konstataciju da neće napraviti ništa svoje ni novo, rekao je da ima viziju po kojoj javna uprava treba biti servis građana koji će biti zadovoljni ljudima koji tamo rade, njihovim učinkom i radom. Ministar se pritom nije složio s novinarom da je to samo skup fraza. Za odluku Ustavnog suda koji je zaključio da se prava srpske manjine u Vukovaru moraju unaprijediti rekao je da se treba poštovati. Najavio je da će o tome razgovarati s predstavnicima izvršene vlasti u Vukovaru. Za otpuštanja u javnoj upravi rekao je da je o tome trenutno teško govoriti. Malenica je kazao da je ministarsku poziciju prihvatio jer je to izazov u njegovoj karijeri, a nešto može napraviti i za Hrvatsku u području javne uprave. U svom dosadašnjem radu bavio se tim područjem u znanstvenom radu pa misli da to može primijeniti na javnu upravu. “Koliko će biti različit praktični dio od znanstvenog dijela, vidjet ću kad stupim na dužnost, ali mislim da ne bi trebalo biti problema”, kazao je Malenica. H