Svi se divimo Mati Rimcu koji razvija model automobila na električni pogon. No Osijek, grad koji baš ne obiluje inovacijama, ali uspješno napreduje u informacijskoj tehnologiji, uputio je izazov u obliku električne rikše. Riječ je o egzotičnoj trokolici namijenjenoj prijevozu turista kakve se mogu vidjeti diljem Azije, a i na ulicama Dublina, Beča, Pariza, Firence, Amsterdama, Osla i Krakova. Nisu to jedina vozila na električni pogon u nas. I na osječkim ulicama možemo vidjeti pokoji segway (vrsta romobila na električni pogon), električni romobil i tzv. hoverboard, a ovdje možemo uvrstiti i električna vozila kojima se koriste osobe s poteškoćama u kretanju. Obilježje svih ovih prometala je njihova nečujnost, razvijanje brzine veće od ljudskog hoda i guranje s pješacima na pločniku. To stvara brojne rizike koji se tiču mogućnosti prometnih nesreća, a na najvećem su udaru pješaci.

Mjesta na ulicama i cestama treba biti za sve, dakako u skladu s propisima. U PU osječko-baranjskoj rekli su nam kako je u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama propisano da je “bicikl” vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće snagom vozača ili je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW te razvija brzinu maksimalno do 25 km/h. Ako rikša zadovoljava uvjete propisane spomenutim Zakonom, tada se svrstava u kategoriju vozila “bicikl”, a ako ne postoje, onda su u obvezi kretati se kolnikom. Zakonom se izričito propisuje da se vozači bicikla ne smiju kretati površinom za kretanje pješaka, odnosno nogostupom. To znači kada uočite rikšu kako nečujno vozi vama iza leđa nogostupom ispred kapucinske crkve, riječ je o prekršaju vozača ove egzotične trokolice. Iako zakon propisuje da bi se rikše trebale držati biciklističkih staza, ako ih ima, prometni stručnjak prof. dr. sc. Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu drži da su one preširoke za biciklističke staze te da im je mjesto na uličnoj prometnici. D. Celing