Hladovina je uz vodu tijekom ljetnih žega naš osnovni izvor osvježenja. Nigdje se ne možemo za jakih vrućina ugodnije osjećati nego u hladovini ispod nekog drveta, osobito ako se radi o listopadnim stablima čiji listovi na najmanji dašak vjetra lepršaju i stvaraju poseban osjećaj osvježenja.

Uzmimo da želimo sagraditi obiteljsku kuću. Prva i osnovna pogreška pri gradnji kuće jest nedovoljna briga o stablima i drugim biljkama koje smo zatekli na gradilištu i koje nemilosrdno siječemo jer nam trenutačno smetaju. Mislimo kako ćemo poslije lako posaditi stablo i ostale biljke onako kako nam bude odgovaralo. Pritom zaboravljamo da kuću možemo podići i u nju se useliti za manje od godinu dana, a nekim stablima treba gotovo pedeset godina, nekim stablima čak i više - cijeli čovjekov vijek - da bi narasla i stvorila sjenu.

Dakle, pri planiranju smještanja naše novogradnje dobro pogledajmo kamo i kako smjestiti objekt. Sječenjem stabla na terenu lako očistimo teren i postavimo kuću gdje želimo, ali kad je kuća gotova i kad se uselimo i dočekamo prvo ljeto a naš teren i dvorište - golo, puca od vrućine i pali pod nogama, upitamo se - što sada.

Velika većina naših terena za gradnju bar je djelomice obrasla grmljem ili drvećem. Zato pri gradnji kuće nastojmo spasiti sve što se da spasiti, jer ćemo spašavanjem biljaka mnogo brže i jeftinije oplemeniti prostor oko kuće. Uz to, na terenu obično nalazimo domaće autohtono bilje. Tu često nalazimo razne trajnice, grmlje, pa i neke stablašice.

Pravilnim planiranjem uređenja vrta možemo većinu biljaka koje smo zatekli na terenu uklopiti u vrt i osmisliti prostor za sjedenje u hladovini.

Listopadne stablašice rastu neusporedivo brže od zimzelenih te od njih možemo brzo - već za koju godinu - formirati pravi raj za sjedenje i uživanje u hladovini. Zimzelene stablašice rastu mnogo sporije, ali one mogu biti poseban prostor za hladovinu, osobito ako su smještene podalje od kuće. Listopadne stablašice imaju višestruke prednosti, ali i nedostatke. Naime, većina njih brzo raste, mogu se formirati i oblikovati prema želji. Međutim, jedna od velikih prednosti im je i što obično imaju velike listove te ih i najmanji dah vjetra zanjiše i time stvara efekt lepezastog vibriranja zraka, a kod zimzelenih vrsta nema te prednosti i odnos je sasvim drukčiji. Uz to, stabla koja gube listove tijekom zime omogućavaju nam da kuća bude osvijetljena i iskoristimo svaki trenutak sunca. Time postižemo bolju prozračnost kuće i manje vlage u kući.

Sva stabla možemo oblikovati prema našoj želji. Zimzelena stabla obično traže samo rez na formiranje, a većina listopadnog bilja za sjenu traži na proljeće i drastično prikraćivanje svojih prošle godine izraslih grana.

Od posebnog je značenja kako odabiremo biljke za sadnju i kakvu hladovinu želimo postići. Jedno stablo obično neće potpuno zadovoljiti naše potrebe za hladovinom, premda pravilnim uzgojem i formiranjem i to možemo postići. Sadnju za stvaranje sjene i debele hladovine možemo obavljati i u parovima, čime dobijemo kompleksniji sjenoviti prostor. Saditi možemo i u trokut, četverokut, do osmerokuta, te takvom sadnjom i uzgojem postići efekt slobodno rastućeg drveća i potpuno prirodne sjenice. Dakako, pri takvim sadnjama moramo dobro kontrolirati rast kako bi u tom slučaju sjenice bile što prirodnije, odnosno da ne djeluju zagušujuće.

Ljudi uz ovako užurban način življenja obično nemaju vremena, ili ne žele, čekati da stabla za sjenu, u kojoj bi se htjeli odmah hladiti, narastu. Srećom, u našim većim vrtlarijama često možemo kupiti i već velika stabla.

Listopadne stablašice najbolje je zasaditi u jesen, čim im otpadnu listovi. Tako će se tijekom zime korijenov sustav dobro razviti pa će se na proljeće naša sadnica ili više njih početi brzo razvijati, svakako, ne smijemo zaboraviti redovito zalijevanje ljeti, poglavito u prvim godinama, kad je biljkama voda nužna za brz i normalan razvoj. S godinama naše će stablašice trebati sve manje vode, ipak, za jakih suša tijekom ljeta trebat će ih možda u dva-tri navrata dobro zaliti. Pri sadnji ne zaboravimo zabiti kolac sa sjeverne strane sadnice i privezati je za njega. Tako ćemo prvih nekoliko godina nakon sadnje čuvati stablo od jakih vjetrova dok se ono dobro ne ukorijeni i ne učvrsti. Biljka će nam tada rasti uspravno, što joj daje i elegantniji izgled. Oni koji na svom području imaju manje vjetra mogu zasaditi pojedinačno neku od biljaka koja im se sviđa za stvaranje sjene. Dakako, u manjim vrtovima biljkama će trebati dati više pozornosti, poglavito pri rezidbi i formiranju, jer ćemo time postići optimalan izgled u odnosu prema veličini vrta. Ne zaboravimo - hladovina je uz vodu osnovni element osvježenja u našem vrtu.