U prvih pet mjeseci ove godine vrijednost Extra EU izvoza, odnosno izvoza članica izvan granica Europske unije, povećana je za 6,1 %, što je predstavljalo znatno veću dinamiku rasta na godišnjoj razini u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je izvoz povećan samo 1,4 %.Podatci su to iz analize koju je napravila Hrvatska gospodarska komora (HGK) iz koje također ističu. "Međutim, znatan utjecaj na takva kretanja imao je pad prosječne vrijednosti eura prema američkom dolaru koji je u promatranom razdoblju iznosio 7,3 %. Naime, prema posljednjim raspoloživim podatcima o valutnoj strukturi izvoza EU-a za 2016. godinu, oko trećina izvoza realizirala se u dolarima, što znači da je navedena promjena tečaja dovela do povećanja nominalne vrijednosti izvoza od približno 2,3 %. Isto vrijedi i za kretanje vrijednosti uvoza čija je vrijednost povećana za 6,6 %, također znatno više od prošlogodišnjih 1,6 %, s tim da se čak oko 55 % ukupne vrijednosti uvoza realizira u dolarima.

Dakle, utjecaj tečaja na kretanje vrijednosti uvoza bio je još i veći. Navedena kretanja nominalne vrijednosti izvoza i uvoza dovela su do nešto izraženijeg povećanja iznosa robnog deficita EU-a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Točnije, deficit u razmjeni s ostatkom svijeta povećan je s 9,9 milijardi eura na 14,2 milijarde eura ili za približno 44 %."
Iz HGK naglašavaju i da zbog znatnog osciliranja cijena sirove nafte na globalnom tržištu u proteklim godinama i znatnog utjecaja koji su te cijene imale na kretanje vrijednosti izvoza i uvoza, taj je utjecaj u pet mjeseci ove godine bio daleko manji.
- Točnije, prosječna cijena sirove nafte na godišnjoj razini smanjena je oko pet posto, što znači da je uvoz sirove nafte te izvoz naftnih derivata utjecao na blagi pad vrijednosti izvoza i uvoza ako se pretpostavi da uvezene i izvezene količine nisu značajnije odstupale od prošlogodišnjih. Navedeno potvrđuje i struktura izvoza i uvoza po glavnim skupinama proizvoda prema kojoj je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih promatranih skupina, ali je kod energije, odnosno energenata, bio najmanji, navode iz Hrvatske gospodarske komore.

Kako nadalje dodaju: "Točnije, izvoz energenata povećan je samo 0,5 posto, a uvoz 2,2 posto, iz čega proizlazi da je ostvareni rast posljedica opisane promjene tečaja. Najveća stopa rasta izvoza istodobno je ostvarena kod hrane i pića, dok je kod uvoza najveći rast zabilježen među proizvodima kemijske industrije".
Podatci o kretanju robne razmjene prema članicama Europske unije pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine samo kod Cipra zabilježen pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, dok je kod preostalih članica rast ukupnog izvoza u prosjeku iznosio približno 6,2 posto. Tako se Hrvatska s ostvarenim rastom od sedam posto (prema podatcima Eurostata) nalazila vrlo blizu tom prosjeku. Zdenka Rupčić