Europski je parlament u utorak u Strasbourgu potvrdio za predsjednicu Europske komisije njemačku demokršćanku Ursulu von der Leyen.


Za Ursulu von der Leyen glasala su 383 zastupnika, 327 bilo ih je protiv, a 22 suzdržan. Samo je jedan listić bio nevažeći. Kako bi postala predsjednica Komisije, von der Leyen trebala je dobiti najmanje 374 glasa, a glasanje je bilo tajno.

Nakon dugotrajnih pregovora na Europskom vijeću europski su vođe početkom srpnja predložili von der Leyen za predsjednicu Komisije, nakon što je propao koncept spitzenkandidata, odnosno nakon što su za čelno mjesto Komisije odbijeni kandidat pučana Manfred Weber, socijaldemokrata Frans Timmermans i liberala Margrethe Vestager, što je bio jedan od prigovora socijaldemokrata i zelenih protiv izbora bivše njemačke ministrice obrane na čelno mjesto EK. Von der Leyen je od 2005. do 2009. bila njemačka ministrica obitelji, od 2009. do 2013. ministrica rada, a 2013. postala je ministrica obrane. Za prethodnog predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera 2014. glasala su 422 europarlamentaraca, a 250 ih je bilo protiv.


U svom govoru uoči glasanja Ursula von Der Leyen zauzela se za ambicioznije politike EU-a glede klimatskih promjena i migracija te jačanje uloge Parlamenta. "Moramo ponovno pronaći naše jedinstvo. Ako budemo složni iznutra, nitko izvana neće nas moći razdvojiti", poručila je. Kao središnji problem s kojime se suočavaju Europa i svijet istaknula je klimatske promjene. "Najveći izazov trenutno je da naš planet ostane zdrav", kazala je von der Leyen i dodala kako želi da Europa postane prvi kontinent s nultom stopom emisije C02 do 2050. Von Der Leyen se u govoru zauzela za osnivanje europske banke za klimu.


Prošlog tjedna su klubovi zastupnika Socijalista i demokrata (S&D) i Obnovimo Europu poslali pismo von der Leyen u kojemu su naveli svoje zahtjeve, a jedan od njih je smanjenje emisije CO2 za 55 posto do 2030., za razliku od sadašnjih 40 posto, osnivanje europske banke za klimu te najmanje 50 posto žena u idućem sazivu Europske komisije. Von der Leyen je potvrdila kako smanjenje od 40 posto do 2030. nije dovoljno te da treba smanjiti emisiju za 50 ili 55 posto. Kazala je i kako će se zauzeti za oporezivanje tehnoloških divova, čemu su se posljednji put usprotivile Irska, Nizozemska i Luksemburg. "Neće biti prihvatljivo da imaju ogromne profite, a jedva plaćaju poreze", kazala je. Von der Leyen je govorila o jačanju ovlasti Europskog parlamenta. "Mislim da bismo trebali imati jači glas u svijetu. Trebamo djelovati brže, zato moramo imati hrabrost da donosimo odluke u vanjskim poslovima kvalificiranom većinom", kazala je. Poručila je da je spremna dodatno produžiti datum o povlačenju Velike Britanije iz Europske unije, nakon čega su slijedili zvižduci zastupnika Farageove stranke Brexit.

Dubravka Šuica (HDZ/EPP) pohvalila je govor von der Leyen, a posebice ekonomski i ekološki dio, koji je "važan zbog budućnosti, zbog naše djece. Upitala je von der Leyen koje je njezino mišljenje o razlikama između istoka i zapada, sjevera i juga, "Schengena i ne-Schengena" te o proširenju. Von der Leyen je u odgovoru svim zastupnicima načelno kazala da treba prevladati podjelu na istočnu i zapadnu Europu te da u Schengen treba pustiti zemlje koje ispunjavaju sve uvjete.

Ruža Tomašić (HKS/ECR) rekla je kako je von der Leyen iznijela "vrlo ambiciozan plan", ali nije govorila o provedbi te je njezin program usporedila s "grandioznim idejama" o bratstvu i jedinstvu i Jugoslaviji.