Cijela priča oko cijene koncesije i zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu krenula je u vrijeme kada se ‘‘završavala‘‘ priča s Agrokorom.Na neki način pokrenuli su je (i) baranjski načelnici, budući da je jedna od Agrokorovih tvrtki - Belje, u to vrijeme (a tako je i sada), obrađivala približno 19.000 hektara državnog zemljišta za koje (većinu) ima višegodišnju koncesiju. Baranjski su načelnici, podsjetimo, bili nezadovoljni naputkom Ministarstva poljoprivrede, koje je tada predlagalo potpisivanje aneksa ugovora o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta. Aneksom se, naime, trebalo evidentirati da nove tvrtke preuzmu prava i obveze iz postojećih ugovora do isteka njegovog roka. Baranjski su načelnici odbili potpisati takav aneks ugovora tvrdeći, između ostaloga, da su cijene višegodišnjih koncesija koje ima Belje, i nekoliko puta niže od iznosa koje za zemlju iste kvalitete plaćaju domaći OPG-ovi, što ih stavlja u poprilično neravnopravan položaj. Sigurno je da su svojevrsni zrakoprazni prostor nastao nakon kraha Agrokora htjeli iskoristiti i kako bi nešto zaradili za općinske, odnosno gradske proračune. Što im ne treba zamjeriti. Općina Kneževi Vinogradi, primjerice, cijelo je desetljeće upozoravala da bi im proračun bio bogatiji za višemilijunske iznose kada bi beljci koncesiju plaćali poput OPG-ova, prema tržišnoj cijeni, a ne onakvu cijenu kakvu je svojevremeno odredila Porezna uprava. Slični ‘‘vapaji‘‘ mogli su se čuti i iz ostalih općina, prije svih iz Bilja i Darde. Ministarstvo je još tada najavilo izradu novog pravilnika, a obećanje je ispunilo. Pravilnik je na snagu stupio 13. srpnja, a u njemu se kaže kako će se revalorizacija provesti za sve ugovore koji su sklopljeni do stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine, ako je ugovorena zakupnina, odnosno naknada niža ili viša u odnosu na jediničnu revaloriziranu zakupninu, odnosno naknadu.... No, je li novi pravilnik ono čemu su težili baranjski načelnici? U nekim svojim dijelovima sigurno jest. Općina Kneževi Vinogradi tako će, primjerice, inkasirati značajan iznos.
- Općina će na to ime dobivati tri milijuna kuna više, od čega državi i županiji odlazi milijun kuna. Sredstva ćemo utrošiti za razvojne projekte - priča načelnik Općine Vedran Kramarić. Ne dopada mu se dio ‘‘priče‘‘ vezan uz cijenu zemljišta koju su na natječajima ‘‘izlicitirali‘‘ OPG-ovi, a slično razmišlja i načelnik općine Bilje Željko Cickaj.
- Ne sumnjam u dobre namjere ministra Tolušića, ali bojim se da to nije kraj priči, i da će doći do problema, možda čak i tužbi. Čini mi se kako bi najsretnije rješenje bilo da je pravilnikom određena minimalna cijena, u ovom slučaju 900 kuna, a sve ostalo trebalo bi biti stvar tržišta, odnosno mogućnosti potencijalnog zakupnika - kaže Cickaj. S druge strane, Općina Bilje sigurno će zaraditi zbog Belja plus koje na tom području obrađuje približno 2200 hektara, a do sada je plaćala prosječno 320 kuna po hektaru. Saznajemo i kako se nekima slaba točka novog pravilnika čini činjenica što veći dio zemljišta u zakupu nije na temelju provedenih javnih natječaja, nego je riječ o privremenom zakupu. Nadalje, nije jasno kako će se utvrđivati cijene za daljnje javne natječaje, niti je za njih definirana revalorizacija. I. Getto