Nakon što je premijer Andrej Plenković najavio rekonstrukciju Vlade i samo nekoliko dana uoči izvanredne sjednice Sabora, na kojoj bi zastupnici trebali glasati o novim ministrima, ministar državne imovine Goran Marić podnio je u ponedjeljak neopozivu ostavku.

Nakon potpisivanja ugovora o darovanju nekretnina u Novom Vinodolskom kazao je da mu je to posljednji ugovor koji će potpisati. Na pitanje znači li to da daje ostavku, Marić je odgovorio kako je razgovarao s premijerom te da je podnio neopozivu ostavku. Podsjetimo, sada već bivšeg ministra državne imovine mediji su sumnjičili zbog poslova s nekretninama - kupoprodaje stanova te uloge u obnovi dijela franjevačkog samostana u Zagrebu, koji je prije osam godina pretvoren u studentski dom. Marića je počeo provjeravati i Uskok nakon otkrića portala Index kako je došao do stana u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu.


- Ni jedan dan od utemeljenja Ministarstva nisam proveo u mirnim uvjetima. Radio sam u programiranim okolnostima, u kojima sam postao meta. Ovo je medijska orkestracija. Uz svijest o veličini, značenju državne imovine i spoznaji o nametnutim okolnostima, nisam u stanju prihvatiti neviđeni udar na dostojanstvo, mir i integritet moje obitelji - kazao je Marić obrazlažući razloge podnošenja ostavke. Dodao je kako je već vratio mobitel Ministarstvu te da nije više dostupan. Poput Lovre Kuščevića, i on je zatražio povratak u Sabor, gdje ga je zamjenjivao Mato Čičak. "Svima koji žele moj život pretvoriti u kaos poručujem da u tome neće uspjeti", zaključio je.


"Ostavka ministra državne imovine Gorana Marića rezultat je razgovora između premijera Andreja Plenkovića i Gorana Marića od prije nekoliko dana i nije iznenađenje", priopćeno je u ponedjeljak iz Vladine Službe za odnose s javnošću. Sam premijer ostavku u ponedjeljak nije komentirao. Drugi ministri u Plenkovićevoj vladi novinarima su tvrdili kako nisu znali za ostavku, a veći dio saborske oporbe ponovno je zatražio raspisivanje izvanrednih izbora. Također, posljednjega dana zasjedanja Sabora prije ustavne stanke, u ponedjeljak, klubovi zastupnika SDP-a i Mosta napisali su svoje prijedloge za opoziv nekoliko ministara i prikupili dovoljan broj potpisa za njihovo slanje u saborsku proceduru. SDP traži smjenu potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac. U planu su imali i zahtjev za opoziv Gorana Marića, ali on ih je "preduhitrio" podnošenjem neopozive ostavke. Most želi da Vladu napusti ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić. SDP-ovac Arsen Bauk poziva se na prošlotjednu izjavu premijera Plenkovića kako "kao predsjednik HDZ-a ne želi da bilo kakve insinuacije medijske, u javnom prostoru, a koje imaju bilo kakvu aluziju na neprimjerene radnje, ne dopuste da se ugrozi rad stranke, Vlade i politika HDZ-a", pa su vođeni tim kriterijem "detektirali" ministre Tolušića, Žalac i Gorana Marića kao one koji trebaju otići iz Banskih dvora. U zahtjevu za opoziv ministara navode afere koje su otkrili mediji. Razlozi za smjenu ministrice Žalac, između ostaloga, njezina su "afera Mercedes", poslovni odnosi s Josipom Stojanovićem Jollyjem i prometna nesreći koju je prouzročila vozeći bez valjane vozačke dozvole. Tolušićevu smjenu SDP-ovci traže zbog nekretninskih afera i stambenoga objekta većeg od sto četvornih metara za koji je, nakon izbijanja afere, objašnjavao da je "roštiljarnica", iako je objekt opremljen klima-uređajem, roletama i staklenim stijenama, a kuću u Virovitici, u kojoj živi, u imovinskoj je kartici prijavio s upola manjom kvadraturom. Usto, SDP-ovci smatraju da je razlog za Tolušićev odlazak iz Vlade i to što je njegovu kuću gradila tvrtka "Građevinarstvo Horvat", koja je, dok je Tolušić bio župan, često poslovala sa Županijom. Mostovac Nikola Grmoja podsjeća da su i prije godinu dana tražili Kujundžićevu ostavku i tada su nabrojili 50 razloga zbog kojih bi, prema njima, trebao otići, a svima je zajednički nazivnik izostanak reformi u svim segmentima zdravstvenoga resora i nadležnosti ministra Kujundžića. Pavićev odlazak, objašnjava Grmoja, zahtijevaju zbog korištenja javnoga novca za protureferendumsku kampanju protiv sindikalne inicijative "67 je previše". I SDP i Most za sada ne najavljuju kada će točno u saborsku proceduru poslati svoje prijedloge, nego taktiziraju i čekaju Plenkovićevu rekonstrukciju Vlade, o kojoj bi se Sabor mogao očitovati potkraj tjedna na izvanrednoj sjednici. Ne bude li samo jedan od četvero navedenih ministara obuhvaćen kadrovskim promjenama u Banskim dvorima, sasvim je sigurno da će tijekom ustavne stanke biti sazvana još jedna izvanredna sjednica Sabora. Ustav predviđa da se zahtjev za opoziv ministra preda predsjedniku Sabora, čime se smatra automatski uvrštenim u dnevni red, i od tog trenutka počinju teći proceduralni rokovi. Vlada se mora o tom zahtjevu očitovati u roku od osam dana, a Sabor o tome raspraviti i glasovati u razdoblju od najmanje sedam, a najviše 30 dana. U tom smislu Ustav ne prepoznaje dvomjesečnu stanku u radu parlamenta.

Podsjetimo, Vladu sigurno napušta ministar uprave Lovro Kuščević, a za njegova zamjenika premijer predlaže Šibenčanina Ivana Malenicu. Zbog odlaska na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe iz Vlade odlazi ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. Premijer ovih dana nije htio otkriti tko bi mogli biti njihovi nasljednici te hoće li Vladu napustiti još netko.


Na upit je li Marićeva ostavka dio dogovorenog scenarija unutar vladajućih politički analitičar Davor Gjenero kaže kako vjerojatno jest, ali bi bilo bolje da se ona dogodila čim su neugodni detalji počeli curiti u javnost.


- Cijela situacija Gorana Marića izgleda tako da ju nije moguće braniti i dobro je da sam odlazi. Slijedit će i druge promjene u Vladi, ali one neće biti iznuđene trenutnim problemima, nego, prema svemu sudeći, odsutnošću reformi u tim resorima. Legitimno je da se Vlada nakon pola mandata malo mijenja. To nije ništa neubičajeno, ni tragično, a trebalo se napraviti i ranije - zaključuje Gjenero.


Prema riječima političkog analitičara Pere Maldinija, Marićeva ostavka je očekivana zbog najmanje dva razloga, iako nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno.


- Ovdje je riječ o dvije dimenzije odgovornosti - jedna je pravna, koju će utvrditi isključivo pravosuđe, i ako se ona dokaže, slijedit će sankcije zbog neke potencijalne odgovornosti koja tu postoji. No već ako postoji ozbiljna sumnja na nešto što nije napravljeno u skladu sa zakonom, neovisno postoji li kaznena odgovornost, minimum je snositi političku odgovornost. On je visoki politički dužnosnik, ministar u vladi, te iako je njegova ostavka iznuđena zbog pritiska medija, to je jedini čin koji mu preostaje u ovoj situaciji - rekao nam je Maldini. Dodaje da će Marić zadržati vjerodostojnost, koja mu je sada dovedena u pitanje, jedino ako svaka sumnja koja mu se sada nameće s njega bude skinuta. "Kako je najavio da se vraća u saborske klupe, to znači da ostaje u politici, pa se postavlja pitanje je li riječ o određenoj kalkulaciji kako bi se smanjio pritisak na Vladu. Svakako, ovo je iznuđen čin, što je normalno u demokraciji i tako treba biti, a na institucijama je da pokažu ima li doista razloga za daljnji postupak", kaže Maldini. Vjeruje kako se Marićeva ostavka s jedne strane može pokazati kao nekakav minimalni doseg demokratičnosti, iako se osnovanost svih optužbi treba i dokazati.
- To dužnosnicima u demokratskom sustavu mora stajati kao mimimum kojim pokazuju svoju odgovornost pred javnošću i biračkim tijelom koje im je dalo povjerenje - znači, da te funkcije obnašaju u korist javnog, općeg interesa - zaključuje Maldini.