Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar i njegova zamjenica Marina Nekić, posjetili su prošloga tjedna nekoliko slavonskih gradova i općina kako bi se uvjerili u rezultate provedbe programa Zaželi na samom terenu.

Bio je to povod za razgovor s Lončarom o zapošljavanju žena u ruralnim krajevima zemlje, ali i o drugim mjerama poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja u trenucima dok broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj pada na rekordno nisku razinu. Prema podacima HZZ-a u Hrvatskoj je trenutačno oko 114 tisuća nezaposlenih osoba.

Programom zapošljavanja Zaželi zaposleno je približno sedam tisuća žena u ruralnim krajevima Hrvatske. Koliko je taj program zaživio u Slavoniji i Baranji i koliko je žena na ovaj način zaposleno u pet slavonskih županija?

- Program zapošljavanja žena Zaželi najveći je projekt sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od milijardu kuna. Programom se zapošljava približno sedam tisuća žena u ruralnim krajevima Hrvatske, koje će brinuti o gotovo 35.000 starijih osoba i osoba u potrebi. Ovim projektom osiguravaju se dvogodišnje plaće za žene koje su uključene u program, ali one isto tako imaju i mogućnost edukacije u vrijednosti do 7500 kuna kako bi se po završetku programa mogle lakše integrirati na tržište rada. Ministar Pavić više puta je u svojim medijskim nastupima rekao kako je program Zaželi prepoznat i u Uniji od strane Europske komisije, kao i nekoliko zemalja članica koje ga žele implementirati. Smatram to svojevrsnom pohvalom Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava na čelu s ministrom Pavićem i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, kao i potvrdom da u svojim aktivnostima idemo u pravom smjeru. HZZ kontinuirano radi na povećanju zaposlenosti u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i na području Slavonije i Baranje, gdje je u sklopu programa Zaželi potpisano 129 ugovora i uloženo više od 475 milijuna kuna te zaposleno 2319 žena koje pružaju skrb najugroženijim članovima naše zajednice. No, uz program Zaželi HZZ u Slavoniji i Baranji provodi i druge specijalizirane programe zapošljavanja sufinancirane sredstvima Europskog socijalnog fonda, poput programa LEDI - lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja te mjere aktivne politike zapošljavanja kojima se potiče zapošljavanje domaće radne snage. U prvih šest mjeseci 2019. godine u pet slavonskih županija mjerama aktivne politike zapošljavanja ukupno je obuhvaćeno 11.530 osoba, što je 27,4 posto više nego u 2018. Novouključeno je 4349 osoba, što je 56,2 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci 2018. godine. Ukupno je za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja u prvoj polovini 2019. godine isplaćeno više od 125 milijuna kuna i zaposlena je 23.161 osoba. Jedna od osnovnih zadaća HZZ-a je aktiviranje domaće radne snage. Zbog toga smo u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava pokrenuli kampanju Zaposli se u Hrvatskoj, upravo s ciljem aktiviranja domaće radne snage i boljeg informiranja javnosti o aktivnostima HZZ-a i mjerama aktivne politike zapošljavanja koje provodimo, a sve u skladu s novom paradigmom proaktivnog pristupa HZZ-a prema korisnicima, nezaposlenim osobama i poslodavcima.

Što program Zaželi znači za ruralna područja u kojima živi starije stanovništvo i u kojemu je ženama doista nemoguće pronaći zaposlenje?

- Upravo u ruralnim krajevima žene teško pronalaze zaposlenje, a u tim krajevima živi i starije stanovništvo kojemu je potrebna pomoć. Analizom strukture nezaposlenih uvidjeli smo da su upravo žene, posebice one starije dobi i nižih razina obrazovanja, među najzastupljenijima u evidenciji nezaposlenih te im je potrebna pomoć za uključivanje na tržište rada. Zatim smo u razgovorima s lokalnim zajednicama dobili potvrdu da je jedan od ključnih problema s kojim se susreću upravo visoka stopa nezaposlenosti tih skupina žena. Za mnoge nezaposlene žene u ruralnim krajevima program Zaželi predstavlja jedinu mogućnost uključivanja na tržište rada. Dodana vrijednost ovog programa je što se ženama osigurava i dodatno obrazovanje, i to za zanimanja koja su deficitarna u njihovoj lokalnoj zajednici, kako bi po završetku programa Zaželi mogle lakše pronaći novi posao. Uz program Zaželi HZZ kontinuirano radi na povećanju zaposlenosti u cijeloj Hrvatskoj te uz pomoć Vlade i Ministarstva rada i mirovinskoga sustava osigurava sredstva za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja kako bi aktivirali domaću radnu snagu na tržištu rada. U tri godine mandata ova je Vlada osigurala 6,5 milijardi kuna za zapošljavanje, što je najveći iznos koji je jedna vlada osigurala za poticanje zapošljavanja.

Koji je razlog vašeg odlaska u gradove i općine zbog projekta Zaželi?

- Moram najprije reći da gradove i općine nismo posjetili samo zbog programa Zaželi, nego i zbog mjera aktivne politike zapošljavanja i ostalih projekata, ali najviše smo razgovarali o programu Zaželi. Upravo je Slavonija pokazala golem interes za program Zaželi. Kao posredničko tijelo razine 2 u okviru Europskog socijalnog fonda, HZZ kontinuirano prati implementaciju

svih projekata za koje je zadužen, pa tako i program Zaželi, uključujući i dinamiku isplata kako bi se svi projekti mogli nesmetano provoditi. Cilj odlaska na teren u gradove i općine bio je u direktnom kontaktu s nositeljima projekata i korisnicima provjeriti tijek provedbe projekata te utvrditi na koji način HZZ može poboljšati svoje aktivnosti u provedbi programa Zaželi. Bio sam u prilici osobno se uvjeriti koliko su zaposlene žene u sklopu programa, kao i krajnji korisnici, iznimno zadovoljni provedbom programa.

Protekloga tjedna moja zamjenica Marina Nekić i ja posjetili smo Vukovar, Vinkovce, Ilok, Đakovo, Lovas, Belišće, Čeminac i Drenje, i izuzetno smo zadovoljni njihovim povratnim informacijama. U idućim tjednima planiramo posjetiti i druge gradove i

županije.

Što je s nastavkom provedbe projekta, je li doista zaustavljen do kraja rujna? Postoji li mogućnost da se projekt nastavi u nekom sličnom obliku nakon 2020. godine?

- Projekt nije zaustavljen, samo se do 30. rujna ne zaprimaju novi projektni prijedlozi, jer je stigao iznimno veliki broj, više od 330. Ministar rada i mirovinskoga sustava već je u nekoliko navrata izjavio da projekt namjeravamo nastaviti i u idućoj financijskoj omotnici 2021. - 2027.

U pojedinim općinama, uglavnom siromašnijima, imaju problema s isplatom plaća za zaposlene žene zbog kašnjenja isplata od strane HZZ-a. Zašto se to događa? Je li problem administrativne prirode i hoće li on biti riješen?

- Do sada su ugovorena 294 ugovora, a ugovaranje novih projekata još traje. Svjesni smo da su zabilježena kašnjenja u obradi nekih zahtjeva za nadoknadom sredstava za program Zaželi, nakon čega je, prema uputi ministra Pavića, HZZ napravio akcijski plan koji se treba provesti do 1. kolovoza, upravo kako bi se riješili svi zaostaci vezani uz program Zaželi. Akcijski plan uključuje i aneks o dodjeli dodatnih 20 posto predujma, koji je potpisan sa 106 neprofitnih organizacija s kojima je potpisan ugovor o dodjeli sredstava u programu Zaželi. Ugovor o dodjeli sredstava u programu Zaželi potpisan je sa 186 jedinica lokalne samouprave, s kojima je HZZ u redovitom kontaktu kako bi pratili provedbu programa i njihove potrebe na terenu. Provedba ugovora programa jedan je od prioriteta HZZ-a. Želim još jednom ponoviti ono što je ministar Pavić rekao u više navrata - da ni jedna korisnica zaposlena na programu Zaželi neće ostati bez plaće koja joj je osigurana projektom. Dopustite da spomenem i druge aktivnosti koje provodi HZZ, poput mjera aktivne politike zapošljavanja koje potiču zapošljavanje na ugovor o radu, a čija se provedba nastavlja i u ovoj godini. Mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene su na poticanje zapošljavanja, aktivaciju i obrazovanje nezaposlenih, samozapošljavanje te očuvanje radnih mjesta kroz usavršavanje zaposlenih, zadržavanje radnih mjesta institutom stalni sezonac. Također, ove godine fokusirali smo se na mjere kojima želimo zadržati radna mjesta u radno intenzivnim industrijama i to tekstilu, proizvodnji odjeće, obuće, kože i drveta. Za mlade koji završavaju obrazovanje i ulaze na tržište rada jačamo mjeru pripravništva koja je posebno namijenjena privatnom sektoru i zanimanjima s dodanom vrijednošću, poput inženjera, IT stručnjaka i slično, gdje država poslodavcima pokriva 50 posto plaće (bruto II) za svakog pripravnika, što poslodavcima omogućava da privuku mlade visokoobrazovane stručnjake i ponude im konkurentne plaće. Posebno bih istaknuo mjeru samozapošljavanje. Ona je jednako prepoznata kod svih dobnih i kvalifikacijskih skupina nezaposlenih osoba, pa imamo raspon poslovnih subjekta od jednostavnih obrta, klasičnih obrta i trgovačkih društava do inovativnih poduzetničkih ideja, posebice u području IT, komunikacija, poslovnog savjetovanja, dizajna i sl. Tijekom prvih šest mjeseci imamo 16.326 novouključenih osoba u mjere aktivne politike zapošljavanja, a sveukupno u 2019. godini mjere aktivne politike zapošljavanja koristi više od 46.000 osoba.