Objavljeno 16. srpnja, 2019.
Rekordan broj gimnazijalaca nije završio srednju školu, a maturanti sve lošiji iz hrvatskog i matematike
Nikad gore, nikad lošije. Tim se riječima ovih dana opisuju uspjesi, ili, bolje rečeno, neuspjesi, srednjoškolaca na ovogodišnjoj državnoj maturi, koju je palo rekordnih 7988 maturanata, a pisalo ju je nikad manje učenika!
Desetu godinu provođenja državne mature obilježio je tako i nikad brojniji pad gimnazijalaca - čak 1041 srednju ih školu nije uspio završiti u ljetnom roku, što je gotovo dvostruko više nego lani (649). Drastično je manje učenika koji su bez pogreške riješili neki predmet, jedinica je sve više, a matematika i hrvatski jezik sve su veći problem... Neslavne rezultate prezentirao je u ponedjeljak Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Od 34.638 prijavljenih ispite je polagalo 30.538 kandidata - 11.795 gimnazijalaca, 14.795 strukovnjaka i 3948 ostalih pristupnika. Najviše je pristupnika, ukupno 70,8 %, pisalo hrvatski jezik više, A razine (20.270), matematiku osnovne razine (18.662) te engleski jezik A razine (17.287). Od izbornih predmeta prevladavala je fizika (7386), zatim biologija (5155), politika i gospodarstvo (4776) te psihologija (3546).
Maturanti su uspjeli zaraditi 8748 jedinica, čak 1226 više nego u prošlogodišnjem ljetnom roku. Jedan ispit nije uspjela položiti većina gimnazijalaca (976), dva ispita palo ih je 60, a čak tri ispita njih petero. Kada je riječ o učenicima strukovnih škola, priča je znatno drukčija - pad je zabilježen kod 6947 učenika. Jedan ispit nije uspjelo položiti njih 4307, dva ispita palo je čak 2013 strukovnjaka, a tri njih 627.
Po udjelu negativne ocjene najteža se i ove godine pokazala sociologija - palo ju je 57 % pristupnika. Sa 34 % negativnog udjela slijedi fizika, zatim psihologija (32 %). Hrvatski jezik osnovne, B razine smjestio se na čevrto mjesto po negativnoj prolaznosti - čak 31 % pristupnika taj ispit nije uspjelo položiti. Najviše negativnih ocjena bilo je još iz informatike, biologije, geografije. A u deset predmeta ocijenjenih s najviše negativnih ocjena, za razliku od prošle godine, ovaj su put i matematika A razine (21 %) te B razine (21 %). Tu je još engleski jezik osnovne razine, s nešto manje jedinica nego lani - ove godine sa 15 %.
Kada je riječ o najčešćim ocjenama prema predmetima - dominantne ocjene su dvojke i trojke. Iz fizike i psihologije bilo je najviše jedinica, dvojki iz matematike i informatike, trojki iz hrvatskog, engleskog i njemačkog osnovne razine te biologije, politike i gospodarstva, kemije i povijesti. Četvorka je bila najčešća ocjena učenika koji su polagali engleski više razine.
Stoga nije čudno što u ispitima sa stopostotnom riješenosti prednjači upravo engleski jezik (A razina) - koji je bez pogreške riješilo samo 18 učenika, no jednako toliko bilo je najuspješnijih i iz fizike. Samo 12 učenika ispit matematike više razine riješilo je bez pogreške, njih 11 engleski jezik osnovne razine, a petero ispit iz kemije. Tek dva učenika "razvalila" su informatiku, a po jedan njemački B razine i psihologiju. Hrvatski jezik, i ove godine, baš nitko.
No usporedimo li ove podatke s prošlogodišnjima, dolazimo do spoznaje da je i sve manje iznadprosječnih učenika. Naime, ove godine neki je predmet državne mature 100 % točno riješilo 58 učenika, a taj je broj prošle godine iznosio 141! Samo jedna maturantica uspjela je dva predmeta riješiti potpuno točno, a lani je takvih bilo 11...
Jasenka Pejaković
PREUZETI ODGOVORNOST ZA REZULTATE
“Rezultati ispita državne mature pokazatelji su koliko je dobro sustav pripremio učenike za suočavanje s izazovima s kojima će se susretati u životu kako bi ispunili svoje životne ciljeve i aktivno sudjelovali u društvu. Obrazovni sustav sa svim svojim sastavnicama treba preuzeti odgovornost za rezultate mature”, rekla je ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Katavić.