Osim trgovačkih društava, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija osnivači su i niza javnih ustanova i zavoda čiji je djelokrug najčešće vezan uz kulturu ili pak zaštitu prirode. Ipak, i ove su institucije u obvezi jednom godišnje svojim osnivačima podastrijeti izvješće o radu zaokruženo financijskim rezultatima. Iako je pretežito riječ o proračunskim korisnicima, dio prihoda mogu ostvarivati i od vlastitih djelatnosti. Primjerice, Grad Osijek osnivač je javne ustanove u kulturi Gradske galerije. Ona, stoji u izvješću podnesnom Gradskom vijeću, posluje s djelomično uravnoteženim prihodima i rashodima. Prošlu, 2018. godinu ipak su završili "minusom" od šest tisuća kuna.

GISKO - Gradska i sveučilišna knjižnica, koja je registrirana i kao proračunski korisnik državnog proračuna, u prošloj je godini ostvarila višak prihoda od 27 tisuća kuna. Nastavljen je trend pozitivnog poslovanja, tako da se konto viška prihoda iz prošlih godina sada popeo na 206 tisuća kuna. Tijekom prošle godine u GISKO se upisalo ili obnovilo članstvo 7639 korisnika. I Pučko učilište iskazalo je višak prihoda, također od 27 tisuća kuna. No za razliku od GISKO-a, taj je iznos iskorišten za pokriće dijela naslijeđenog minusa iz prehodnih godina, koji iznosi pola milijuna kuna. Dječje kazalište Branka Mihaljevića imalo je uspješnu poslovnu godinu, uz odigrane 273 predstave ostvareno je pola milijuna kuna viška prihoda, ali još im ostaje 600 tisuća kuna opterećenja za 2019.

Drukčiji odnos snaga je u Dječjem vrtiću Osijek, prošlu su godinu zaključili sa 185 tisuća kuna dobitka, uz preneseni višak iz prethodnih godina, oni su u plusu za pola milijuna kuna. U županijskom portfelju je, primjerice, Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku, koji je prošlu godinu financijski završio u simboličnom plusu - 11 tisuća kuna, kojima je umanjen naslijeđeni minus iz prošlog razdoblja od 140 tisuća kuna.

Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije ostvario je plus u poslovanju nešto manje od trideset tisuća kuna, ali i on ima "donos viška" iz prethodnih godina. Zavod za informatiku ostvario je 100 tisuća kuna veće prihode od planiranih, što u Osječko-baranjskoj županiji objašnjavju njegovim prelaskom na županijsku riznicu, što je dovelo do drugačijeg načina financiranja. Također, javna ustanova Županijska razvojna agencija OBŽ-a, pokrenuta prošle godine, ostvarila je višak prihoda u iznosu od 20 tisuća kuna.
D. Kuštro