Više od 90 % hrvatskih građana tušira se svakodnevno ili nekoliko puta tjedno, a samo nešto manje, njih 84 %, kupa se i u kadi. Doduše, više od polovine onih koji se kupaju u kadi to čine jako rijetko, pa se čini da je tuš kabina ipak bolji odgovor na ubrzani tempo života

Dvije trećine građana (66,3 %) ističe da se tuširaju svakodnevno, a jedna četvrtina ispitanika (26,9 %) navodi da se tušira nekoliko puta tjedno. S druge strane, manje pažnje higijeni tijela iskazuje oko 7 % ispitanih, pri čemu se njih 5,9 % tušira samo jednom tjedno, a 1 % samo jednom mjesečno. U kadi se kupa gotovo 84 % građana, manje ili više učestalo. Devet posto ispitanih navodi da si kupanje u kadi priušti svakodnevno, odnosno nekoliko puta tjedno. Da to učini jednom tjedno kaže 12,4 % ispitanika, a nekoliko puta mjesečno u kadu se "bućne" njih 8,1 %.

Ipak, čini se da kada gubi bitku od tuš-kabine jer se najveći broj ispitanika u kadi kupa vrlo rijetko: 11,7 % to čini nekoliko puta godišnje, a 33,7 % čak i rjeđe od toga. Ukupno 16,1 % ispitanika kaže da se u kadi ne kupa uopće.

Prilikom pranja tijela, 91,3 % sudionika koristi gel za tuširanje. Nešto manje njih koristi šampon (77,9 %), a znatno manji udio koristi regenerator za kosu (35,5 %). Što se tiče ostalih preparata, više od jedne četvrtine koristi sapun (28,4 %), a slijedi ga gel za pranje lica (15,3 %), krema za tuširanje (11,8 %) i ulje za tuširanje (8,7 %). Ukupno 2,6 % ispitanika navodi da koristi preparate koji ne pripadaju ni jednoj od ovih kategorija.

Upitali smo građane i koriste li dezodoranse za tijelo, a apsolutna većina njih, 90,7 %, na to pitanje odgovara potvrdno, a preostalih 9,3 % ispitanika ne koristi ove proizvode.

Pritom su najpopularniji dezodoransi u spreju, koje koristi 64,4 % sudionika istraživanja. Relativno sličnu razinu popularnosti imaju dezodoransi u spreju (37,7 %) i dezodoransi u sticku (32,9 %), a znatno manji broj ispitanika koristi dezodoranse u obliku kreme (4,5 %).

Istraživanje su tijekom travnja 2019. godine proveli Ja TRGOVAC, magazin i agencija Hendal, na nacionalnom reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva, pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.