Ekonomija
PRVI REZULTATI DUBINSKE ANALIZE

Svjetska banka: Hrvatska poljoprivreda na dobrom putu
Objavljeno 6. srpnja, 2019.
Poljoprivredno prehrambeni sektor daje važan doprinos gospodarstvu i prihodima

Prema prvim rezultatima dubinske analize koje su proveli stručnjaci Svjetske banke, strukturna transformacija hrvatske poljoprivrede ide u dobrom smjeru, i trebala bi potaknuti gospodarski rast te stvoriti nova radna mjesta.Valja podsjetiti da je Ministarstvo poljoprivrede, svjesno potencijala kojeg imaju sektori poljoprivrede i ribarstva u Hrvatskoj, ali i brojnih izazova s kojima se susreću poljoprivrednici, ribari te stanovnici ruralnih prostora, odlučilo u 2018. godini krenuti s izradom sveobuhvatne strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva, a dodatni poticaj bile su i naznake dubinske reforme Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.
Stručnjaci Svjetske banke koji su radili dubinsku analizu, zaključili su da hrvatska poljoprivreda i ruralni prostori, kao i akvakultura, imaju golem potencijal rasta i razvoja te da strukturna transformacija tih sektora, koja je posebno potaknuta ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ide u dobrom smjeru, a poljoprivredno prehrambeni sektor daje važan doprinos gospodarstvu i prihodima, ali i životu u ruralnim krajevima u Hrvatskoj.
Sektor ima prednosti koje se mogu iskoristiti za rast i razvoj, uključujući neograničen pristup tržištu EU-a. Pozitivnom trendu pridonose zakonska rješenja čija implementacija u posljednje dvije godine mijenja trendove u poljoprivredi. Međutim, Hrvatska je još uvijek ovisna o uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a hrvatski poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju, sporo se prilagođavaju tehnološkim promjenama i relativno se rijetko udružuju, što ih čini manje konkurentnima.

Ulaganja opravdana

Analiza je pokazala da su ulaganja u hrvatsku poljoprivredu gospodarski opravdana. Procjene su da ulaganje od milijun dolara u poljoprivrednu proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna dolara u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu (uključujući učinke potrošnje individualnih potrošača).
Javni izdaci za poljoprivredu u Hrvatskoj su na razini oko 1,3 % BDP-a, dvostruko više od prosjeka EU-28. U ukupnim potporama koje dobiju hrvatski poljoprivrednici na EU sredstva otpada oko 65 %. Visok udjel javnih izdataka u poljoprivredi izazvan je procesom integracije u Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Premda je veći dio (58 %) sadašnjih izdataka iz sredstava ZPP-a u Hrvatskoj usmjeren prema mjerama ruralnog razvoja (2. stup), Hrvatska je jedna od pet država članica EU-a koja je odabrala prebaciti 15 % iz proračuna za ruralni razvoj u izravna plaćanja u okviru 1. stupa do 2019. Potpora dohotku (kroz izravna plaćanja) predstavlja 40 % dodane vrijednosti poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, za razliku od 30 % prosjeka EU-28. Hrvatska je konkurentna u primarnim poljoprivrednim proizvodima niske vrijednosti, uključujući žitarice i uljarice (suncokret, soja), a u proizvodima visoke vrijednosti ograničena je na mali broj hortikulturnih i stočnih proizvoda. U Hrvatskoj postoji mnogo malih proizvođača i niska razina udruživanja proizvođača, uz ograničenu povezanost s tržištem, dok je prerađivačka poljoprivredno-prehrambena industrija koncentrirana. Zanimljiv je i zaključak da je učinak mjera ruralnog razvoja na konkurentnost poljoprivredne proizvodnje veći od onoga koji imaju izravna plaćanja, dok su istovremeno ekonomski najuspješnija gospodarstva koja potporu u obliku izravnih plaćanja kombiniraju s ulaganjima financiranim kroz Program ruralnog razvoja (PRR). Hrvatska bilježi najveći rast površina pod ekološkom proizvodnjom u cijeloj Uniji, uz veliki potencijal nastavka tog trenda.
Županije koje primaju najveće udjele ukupnih potpora su Osječko-baranjska (16,5 %), Vukovarsko-srijemska (8,9 %), Virovitičko-podravska (7,8 %) i Bjelovarsko-bilogorska (7,2 %). Te županije zajedno primaju više od 40 % javnih transfera u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Stručnjaci koji su radili analizu upozoravaju da je Hrvatska osjetljiva na klimatske promjene.
Zašto Svjetska banka

Ovo izvješće nastalo je analizom sektorskih podataka i čimbenika koji utječu na poljoprivredu, ruralni prostor i akvakulturu. Korištene su sofisticirane ekonomske metode, a pritom su proučeni i svi postojeći strateški i analitički dokumenti koji se bave hrvatskom poljoprivredom i ribarstvom. Ministarstvo je odlučilo angažirati vanjske stručnjake kako bi bili sigurni da će dobiti najsuvremenije metode analize, kao i iskustva drugih država članica EU-a, ali i trećih zemalja, koje razvoju produktivnosti poljoprivrede i ribarstva prilaze iz različitih kutova i polazišta. Izbor je pao na Svjetsku banku, jer ima iskustva u razvoju poljoprivrednih sustava na globalnoj razini do poveznice na Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030., koja se izrađuje u suradnji sa Svjetskom bankom. U timu Svjetske banke podjednako su zastupljeni hrvatski, europski te međunarodni stručnjaci. Analiza će biti predstavljena drugim državama članicama EU-a kao primjer najbolje prakse u pripremama za reformu Zajedničke poljoprivredne politike. Zdenka Rupčić
Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede

Do kraja godine izradit ćemo Stratešku viziju za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora

"Poljoprivreda i ruralni prostori, kao i akvakultura, imaju golem potencijal rasta i razvoja, a strukturna transformacija tih sektora, koja je posebno potaknuta ulaskom Hrvatske u EU, ide u dobrom smjeru, pokazala je analiza stručnjaka Svjetske banke“, – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te najavio: "Do kraja godine izradit ćemo Stratešku viziju za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora, radit ćemo i na programiranju Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU 2021.-2027.".

Na desetak radionica u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu sudjelovao je veliki broj poljoprivrednika i ribara. Ministarstvo je na kućne adrese svih registriranih poljoprivrednika i ribara poslalo 174.460 pisama s osnovnim informacijama o projektu i poziv na aktivno uključivanje. Provelo je i online anketu, a u izradi su sudjelovali i poljoprivrednici, ribari, sektorska udruženja, institucije, stručnjaci i predstavnici akademske zajednice. Izrada strategije bit će financirana europskim sredstvima iz tehničke pomoći u iznosu od 2,5 milijuna eura.
PRR će biti u potpunosti iskorišten
Povlačenje EU sredstava za ruralni razvoj poboljšalo se u posljednje dvije godine, no Hrvatska je u povlačenju sredstava u odnosu na prosjek EU-a još uvijek ispred nekih novih, ali i starih država članica EU-a. To znači da Hrvatska postiže bolje rezultate od nekih drugih država članica koje su bile među najboljima u prethodnom programskom razdoblju. Razlike u korištenju mjera ruralnog razvoja očigledne su. Napredak u provedbi investicijskih mjera i IAKS mjera ruralnog razvoja ukazuje na to da će financijska sredstva biti potpuno iskorištena. Tehnički najučinkovitija poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj su ona koja primaju potporu za ulaganja iz PRR-a, što ukazuje na važnost ove potpore za poboljšanje ekonomske učinkovitosti i tehnoloških rješenja. Potpore ulaganjima u okviru ruralnog razvoja pozitivno utječu i na rast ukupne faktorske produktivnosti. Do sada, najveći udjel proračuna za ruralni razvoj (29 %) korišten je za ulaganja u fizičku imovinu.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike