Mozaik
ČETIRI DANA NEIZVJESNOSTI

Pedeset godina prošlo je od osvajanja Mjeseca
Objavljeno 4. srpnja, 2019.
Svi znaju za Neila Armstronga i poznatu rečenicu kada je stupio na Mjesec, a imena ostalih 11 šetača malo tko zna

Prva četiri dana putovanja svemirske letjelice Apollo 11 na Mjesec išla su prema planu, no samo 20 minuta prije slijetanja atmosfera je postala napeta nakon što se posada susrela s nizom problema. Bilo je to 20. srpnja 1969. kada je cijeli svijet netremice pratio završnu fazu pristupa Mjesecu. Tada je nakratko izgubljen radijski kontakt s kontrolnim centrom u Houstonu.

Potom se, dok je mjesečev modul Orao kojim su upravljali Edwin "Buzz" Aldrin i zapovjednik misije Neil Armstrong bio usred slijetanja, oglasio alarm. Orao se dva sata ranije odvojio od glavnog dijela letjelice, zapovjednog modula Columbia u kojemu je, u orbiti, ostao treći astronaut Michael Collins. Rečeno im je da nastave s misijom. U Houstonu su uočili kako je računalo na letjelici preopterećeno, no svi su sustavi i dalje bili funkcionalni. Samo 30 sekundi do obustave slijetanja, modul se spustio na tlo. "Houston, ovdje Baza Tišine. Orao je sletio.", rekao je Armstrong. Približno 400 tisuća ljudi radilo je na svemirskom programu Apollo. Sve je krenulo od oca NASA-inog svemirskog programa Wernhera von Brauna. Taj bivši nacist i genijalni znanstvenik izumio je V-2 rakete koje su korištene za bombardiranje Londona u Drugom svjetskom ratu. Po završetku rata predao se Amerikancima koji su ga, uz stotine njegovih najboljih inženjera, angažirali za rad na tajnoj "Operaciji Spajalica" u Alabami. Nekoliko mjeseci prije lansiranja Armstrong je poručio Aldrinu kako će iskoristiti svoj čin i da će on biti taj koji će prvi zakoračiti na površinu Mjeseca. Milijun ljudi okupilo se na plažama nasuprot Cape Canaverala u srijedu, 16. srpnja, kada je lansirana golema Von Braunova raketa s kapsulom Apolla 11. "Imao sam osjećaj da imamo 90 posto šanse da se sigurno vratimo i oko 50 posto šanse za uspješno slijetanje na Mjesec", priznao je 1999. godine Armstrong. U Europi, iako je već bila noć, svi su bili uz televiziju te su mogli jedino čuti pucketanje radijske komunikacije sve dok Armstrong nije postavio crno-bijelu kameru prije svoga prvog koraka. Dok se spuštao do dna ljestava, uočio je kako su noge za slijetanje uronile u tlo za samo nekoliko centimetara, a površina se činila kao da je od sitnog zrnja. "Gotovo kao prah", prisjetio se. Potom je preko radija poručio: "O.K., sada ću sići s letjelice".

Kratko je pauzirao, a onda izrekao poznatu rečenicu. "Ovo je mali korak za čovjeka, velik za čovječanstvo".

Hina
PAMTI SE SAMO IME PRVOG ASTRONAUTA
Nakon još šest misija, svemirski program Apollo ukinut je 1972. godine. Iako je 12 astronauta hodalo po površini Mjeseca, samo dobri poznavatelji svemirskog programa Appolo i kvizomani mogu ih nabrojati. Za sve ostale, tu je samo ime prvog mjesečevog šetača - Neila Armstronga! Tek se s dolaskom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika u SAD-u ponovno odlučilo putovati na Mjesec. Program će se na engleskom zvati Artemis, nazvanom tako prema Apolonovoj sestri Artemidi. Tada se, naime, predviđa i slijetanje prve žene na Mjesec.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana