Ekonomija
ZASTUPLJENOST ŽENA NA VAŽNIM FUNKCIJAMA PALA NA RAZINU 2010. GODINE

Kad se odluče na karijeru, umjesto u poduzetništvo, žene će radije u politiku
Objavljeno 3. srpnja, 2019.
Žena u gospodarstvu oslonjena je sama na sebe, u politici ima zaštitu pa je lakše, kaže Pekanov

Nedavno je Selectio indeks žena, koji mjeri udjel žena u upravama društava u sastavu indeksa Crobex, objavio da je on u 2019. godini znatno pao na 14,5 % u odnosu prema 19,7 % krajem 2018. godine.Usput, iz Selectija su za usporedbu dali podatke zastupljenosti žena u upravama 100 najvažnijih društava na Londonskoj burzi gdje su one u porastu za razliku od Hrvatske, a navedena je također i zastupljenost žena u politici koja je u trenutačnom sazivu Sabora RH (20,5 %) znatno manja od udjela žena u politici država EU-a (31,3 %), naveli su iz Selectija.
No ono što je vrlo poražavajuće jest podatak da je trenutačna zastupljenost žena općenito na važnim funkcijama pala na razinu 2010. godine. Zašto je tomu tako i što se događa razgovarali smo s Gordanom Deranjom, predsjednicom Hrvatske udruge poslodavaca, izv. prof. dr. sc. Natašom Drvenkar s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Katarinom Pekanov, dugogodišnjom poslovnom tajnicom u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek (trenutno u mirovini).
Gordana Deranja ističe: "Naravno da su ovi rezultati poražavajući i da njima nitko ne bi trebao biti zadovoljan. Veća uključenost žena u upravljanje na svim razinama, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, nije u interesu samo žena. Organizacije koje imaju uravnoteženu spolnu strukturu, i na upravljačkim razinama su uspješnije, što pokazuju brojna istraživanja i studije, kao i sama praksa. Nevjerojatno je da se postojanje dokaza o tome i dalje ignorira dok se svakodnevno traži načine kako da poslujemo uspješnije. Mislim da je i iz ovog rezultata i pokazanog trenda jasno kako žene ne mogu same ubrzati pozitivne promjene, već u tome moraju sudjelovati i muškarci u čijim je rukama i dalje koncentrirana moć i koji se nalaze na pozicijama na kojima se donose ključne odluke, pa i one vezane uz davanje jednakih prilika, odnosno uključivanje žena i na te najviše razine. Baza žena Hrvatske udruge poslodavaca projekt je kojim dokazujemo kako u Hrvatskoj postoje kvalificirane žene spremne u svakom trenutku preuzeti upravljačke funkcije, ali isto tako želimo kroz radne skupine Baze žena govoriti o preprekama koje ženama otežavaju posvećenost karijeri", kaže Deranja

Nefleksibilnost
Deranja također dodaje: "Radimo u radnoj skupini ‘Obrazovanje i mediji‘ u kojoj sudjeluju i predstavnice medija i obrazovnog sektora u kojima se razgovara o utjecajima i posljedicama odgojnog i obrazovnog sustava i medija na međusobno uvažavanje i promicanje ravnopravnosti spolova od malih nogu. Pritom ističemo i važnost medijske pismenost svih dionika društva jer je za djecu čija se promišljanja tek razvijaju iznimno važno prepoznavanje i uočavanje razlike medijskog sadržaja koji im je dostupan. Treća radna skupina posvetit će se unaprjeđivanju okruženja, odnosno okvira u kojemu djeluju ustanove koje se brinu za najmlađe i najstarije članove obitelji jer, htjeli mi to priznati ili ne, na ženi su ipak ‘tri kuta kuće‘ i ne može se očekivati da će žena biti posvećena karijeri ako nema logističku podršku. Vrtići su izrazito bitni za djetetov razvoj, za mentalni i fizički te za bolju socijalizaciju u društvu i trebaju se omogućiti u svim dijelovima Hrvatske. Jednako tako, i kvalitetna skrb za starije i nemoćne. S Veleposlanstvom Kanade pokrenuli smo ‘Inicijativu 30 %‘ u koju uključujemo kompanije koje se opredjeljuju da će imati najmanje 30 posto žena na upravljačkim pozicijama. Takve kompanije imaju kvalitetne poslovne procese i ostvaruju profit. Ravnopravnost spolova važna je za budućnost Hrvatske ne samo u poslovnom smislu jer poslovna promišljanja dolaze iz odgoja i obrazovanja i tu mi kao društvo trebamo učiniti napore da se percepcija počne mijenjati i ravnopravnost spolova više ne bude tema. Hrvatska udruga poslodavaca povezuje se s raznim udruženjima, institucijama i tvrtkama koje ulažu napore u promjeni percepcije i osnaživanja položaja žena u društvu i želimo se još aktivnije zalagati da prilikom zapošljavanja, podsvjesno pitanje ‘muškarac ili žena?‘ postane jedino ‘koji od njih dvoje ima veće kompetencije‘."
Izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar kaže da je nevjerojatno da još uvijek govorimo o neravnopravnosti između žena i muškaraca.
"Diskriminacija, pomanjkanje samopouzdanja, pomanjkanje podrške obitelji i institucija koje podupiru zaposlene roditelje te nefleksibilnost tržišta rada ključni su faktori koji, još uvijek, izazivaju neravnopravnost između muškaraca i žena na tržištu rada.
Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (2019.), na svaki zarađeni dolar muškaraca, prosječno su ženama isplaćena 54 centa. Nekada bi bio dovoljan argument kako postoji jaz u obrazovanju pa muškarci u startu imaju bolju priliku na tržištu rada, ali u suvremeno doba to "ne drži vodu" – žene imaju gotovo izjednačene prilike za obrazovanje, posebice u razvijenom dijelu svijeta, pa su poslovne prilike prisutne. I čak u takvim okolnostima razlike i dalje postoje. Nažalost, blagoslov majčinstva nosi sa sobom često i problem manjih poslovnih prilika za žene. Prema nekim istraživanjima OECD-a, "penali za majčinstvo" dosežu čak 7 % smanjenja plaće ženama po djetetu na svjetskoj razini. Nadalje, izvješće Svjetskog ekonomskog foruma (WEF, 2018.) koje uključuje 149 zemalja svijeta ukazuje na gotovo nepromijenjen napredak glede jednakosti između muškaraca i žena od davne 2006. kada je prvi put izvješće izašlo u javnost. Ključni zaključci su kako je najveća neravnopravnost u političkim karijerama, a potom slijedi upravo neravnopravnost po pitanju napredovanja u karijeri. Tako Hrvatska zauzima, prosječno 59. mjesto i ispred nje su zemlje sličnih usporednih karakteristika (bivše tranzicijske zemlje): Slovenija (11.), Bugarska (18.), Portugal (37.), Poljska (42.), kao i Albanija (34.) i Srbija (38.). Ipak, treba biti oprezan jer metodologija prati napredak iz godine u godinu što zasigurno ne treba poslužiti kao izgovor za "ignoriranje", ali su određene zemlje već na visokoj razini ravnopravnosti, pa dodatna poboljšanja idu sporije (primjerice, SAD je na 51. mjestu). Zanimljivo je kako je neravnopravnost u uključenosti žena u ekonomske aktivnosti i mogućnost napredovanja Hrvatsku svrstala osam pozicija niže od prosječnog ranga, a prema ravnopravnosti kroz političku uključenost žena tri pozicije niže. Ti pokazatelji upućuju kako napredak ide sporo, iako ne izostaje. Primjerice, zanimljivo je da je oko 19 % žena na vodećim pozicijama u privatnim, a samo 5 % u javnim institucijama u Hrvatskoj i ako gledamo dugoročno, nismo se pomaknuli u proteklih pet godina, a prema istraživanjima koja ste istaknuli, situacija je gotovo na razini iz 2010. godine po pitanju zastupljenosti žena na važnim funkcijama. Ne čude stoga ni podatci Europske komisije (COM, 2019.) koji naglašavaju važnost uključivanja žena na tržištu rada koje mora biti što fleksibilnije zbog česte dvojake uloge žene – kao obiteljske i poslovne žene. Primjerice, neplaćeno radno vrijeme žena varira od 6 do 8 sati u nordijskim zemljama do čak više od 15 sati u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Malti, Grčkoj i Cipru. Nažalost, u čak 11 zemalja članica EU-a, pretežito sličnih usporednih karakteristika kao i Hrvatska, uočeno je da države ne poklanjaju dovoljno pažnje ni aktivnosti po pitanju ravnopravnosti spolova u ovom smislu (tržište rada i potporne institucije za obitelj), iako je zamjetno poboljšanje, posebice od 2018. Isto izvješće upozorava kako postoje značajna odstupanja u kvaliteti i dostupnosti predškolskih i školskih usluga, a u kasnijoj životnoj dobi mirovinski jaz je značajan – štoviše, za više od 20 % žena prijeti rizik socijalne isključenosti u EU-u u odnosu prema 10 do 15 % muškaraca kojima prijeti isti rizik.

Sposobnosti
Istraživanja su, kaže Katarina Pekanov, pokazala da žene u svijetu obavljaju dvije trećine poslova, svakakvih, od onih najbolje do onih najmanje plaćenih.
- Ako krenemo nekim logičnim slijedom, mlada žena završi fakultet, pomaže muškim kolegama, zajedno rade na projektima... Njihova znanja trebaju poslodavcima pa se brzo zapošljavaju. Muški kolege rade kao programeri, nekad problem rješavaju satima, danima, ne spavaju, pojedu samo što im se donese i ostavi pokraj računala. Oženjen je i ima dijete. Za to vrijeme za dijete se brine žena. Odradila je rodiljni dopust, skraćeno, jer ono što se dobije drugih šest mjeseci nije dostatno za normalan život današnje obitelji. Nema mogućnosti rada od kuće ili u vrlo rijetkim slučajevima, a i što bi to radila od kuće kad ne zna što bi prije napravila u kući. To je ono što danas zovemo demografijom i očekujemo da je sve mlade žene prihvate. Upis u vrtić je posebna priča. Nikad dosta mjesta tu gdje stanuješ ili radiš jer sve ide u zadnji čas pa je problem ako izgubiš još nekih pola sata na odvoženje, presvlačenje, informacije od teta koje trebaju one, ali i ti kao roditelj. Uvođenje kvota u politici i gospodarstvu ispalo je loša ideja. Svima je bilo lakše ono nešto malo platiti jer nisu ispunili "žensku kvotu" nego se tu "natezati" oko žena. Ako ste nezaposleni i krenete se zapošljavati, jedno od prvih pitanja bit će ono o vašem obiteljskom statusu. Ne bi se smjelo, ali ima i onih pitanja kanite li u skoroj budućnosti imati djecu. Neudane žene su fleksibilnije, imaju veće šanse prilikom zapošljavanja, ne moraju juriti u vrtić po dijete... i kući. I baš nekako prođe tjedan, a nekoliko dana prije šef odluči da bi bilo dobro da zaposlenici iz dijele Hrvatske dođu negdje na team building jer je jako dobro da se družimo, opustimo, odmorimo, upoznamo jedni druge. Ti ne možeš jer imaš djecu i nemaš ih kome ostaviti, muž ide jer je glava obitelji i kakav bi on muškarac bio da propusti ono što je šef rekao. Tu žena postaje manje sposobna jer nije u stanju uskladiti obiteljski i poslovni život. Žena u gospodarstvu oslonjena je isključivo na svoje sposobnosti, na proizvod ili uslugu koju će proizvesti kvalitetno, uz puno rada i odricanja. Nema joj tko pomoći. Ako si žena u politici, uglavnom imaš zaštitu pa je i jednostavnije. Zdenka Rupčić
Bolje i veće šanse imaju muškarci
“Bolje šanse za napredovanje imaju muškarci jer mogu lakše uskladiti obitelj i posao. Percepcije novijih generacija, tzv. z, upućuju kako će se situacija mijenjati jer nisu opterećene prošlim obrascima ponašanja. No, ako pogledamo dobnu skupinu koja je trenutačno u najboljoj radnoj sposobnosti, ona je opterećenija spomenutim neravnopravnostima i zbog nedostatka samopouzdanja, nedostatka podrške obitelji, ali, usudit ću se reći, ponajviše možda zbog nedostatka podrške “servisa” poput produženog radnog vremena vrtića ili vrtića koji radi u dvije smjene i slično... Dodatan problem se javlja i u situaciji povratka s porodiljnog dopusta kada je ženi ipak otežana ponovna integracija u poslovne procese, a “utrka za karijerom” determinira i poslovni i obiteljski život. Mišljenja sam da su potezi od 2018. pozitivni (puna rodiljna naknada, povećanje rodiljnog dopusta).
HUP se povezuje s raznim udruženjima, institucijama... koje ulažu napore u osnaživanje položaja žena
Možda ste propustili...

UZ POMOĆ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE RAZVIJA SE KONTINENTALNI TURIZAM

Kuće za odmor hit u Slavoniji

ZAGREBAČKA BURZA

Treći tjedan Crobexi slabe

PROIZVOĐAČI NAMJEŠTAJA U PLUSU

Proizvodnja raste od početka godine

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana