Novosti
NOVI ZAKON O VODAMA PO ŽELJAMA SLAVONACA

Nakon čak deset godina zabrane napokon se smije vaditi pijesak i šljunak iz Save, Drave i Dunava
Objavljeno 2. srpnja, 2019.
Apsurd: Taj posao nesmetano su dosad obavljale tvrtke iz Srbije ili BiH

Hrvatski sabor u petak je donio paket zakona koji uređuju područje vodnog gospodarstva. Novim zakonom o vodama, o vodnim uslugama i izmjenama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, cilj je postizanje ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga, čime se stvaraju pretpostavke za ujednačavanje cijena, odnosno uspostavu jedinstvene cijene vode na jednom uslužnom području.

Umjesto usitnjenog sustava od gotovo 200 isporučitelja, uspostavlja se jedinstveni i javni isporučitelj vodnih usluga na uslužnom području i to u formi društva kapitala čiji su osnivači sve jedinice lokalne samouprave na uslužnom području s jedinstvenom cijenom vodne usluge. Uspostavlja se ekonomska regulacija cijene vode putem vijeća za vodne usluge čiji je cilj spriječiti monopolske i visoke tarife, ali i podcijenjene tarife, odnosno tarife koje su ispod granice povrata troškova. Djelatnost vodnih usluga zadržava se u javnom sektoru te omogućava veća zaštita potrošača propisivanjem obveznog javnog savjetovanja o odluci o cijeni vodnih usluga, itd.

Gospodarske štete
Međutim, fokus javnosti nije bio na jednom zanimljivom detalju koji je novi Zakon o vodama regulirao. Ovim zakonom, naime, konačno je riješen dugogodišnji problem zabrane eksploatacije pijeska i šljunka u Hrvatskoj. Čak deset godina, bilo izričito odredbama Zakona o vodama ili u obliku iznimno kompliciranih i gotovo neostvarivih postupaka dobivanja ugovora o koncesiji, trajala je ova zabrana zbog koje je štetu pretrpjelo cijelo gospodarstvo u Slavoniji i Baranji. Posebice je apsurdna situacija bila to što je u Hrvatskoj zakon zabranjivao vađenje pijeska i šljunka iz primjerice Dunava i Save, dok su taj posao nesmetano obavljale tvrtke iz Srbije ili BiH, koje su pijesak i šljunak prodavale hrvatskim građevincima i na tome dobro zarađivali.

Brojni gospodarstvenici, posebice iz građevinskog sektora, kao i brodari, upozoravali su proteklih godina na taj problem. Prošle godine apel je nadležnima uputio i osječko-baranjski župan Ivan Anušić. U rujnu 2018. godine župan je na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem iznio inicijativu za izmjene Zakona o vodama kojima bi se omogućila eksploatacija pijeska i šljunka. Anušić je stoga vrlo zadovoljan usvojenim novim Zakonom o vodama.

- Luka Osijek u prijeratnom razdoblju bila je druga po količinama pretovarenih roba u zemlji, a sada je dovedena do toga da u Osijek dobar dio godine nisu mogli uplovljavati teretni brodovi jer nisu imali uvjete plovnosti zbog količine nanosa na dnu rijeke. Nisu čak mogli uplovljavati ni putnički kruzeri za vrijeme niskog vodostaja Drave. Da bi se osigurala plovnost rijekama potrebno je učestalo uklanjanje nanosa. To nam je sugerirala Strategija razvitka riječnog prometa, Agencija za vodne putove, pa čak i izvješće Europskog revizorskog suda. Nas petero slavonskih župana prošle smo godine usvojili zajednički stav da je dozvola eksploatacije pijeska i šljunka jedno od strateških pitanja razvoja istoka Hrvatske i to smo predstavili Vladi. Drago mi je da je Vlada čula naše apele i prepoznala problem, pa danas imamo novi zakon kojim ćemo moći ostvariti sve ekonomske benefite plovnosti rijeka i eksploatacije pijeska i šljunka - kaže Anušić.

Nove odredbe Zakona o vodama odnose se na dopuštenje eksploatacije šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta putem ugovora o koncesiji, ako to pridonosi održavanju voda, ili vodnih putova na unutarnjim vodama. Za provedbu odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš sada su propisane iznimke i to u slučaju zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u poplavama te prilikom otklanjanja posljedica poplava ili provedbe mjere obrane od poplava. Ova odredba u bivšem zakonu nije postojala.

Ulaganja u luku
Ravnatelj Lučke uprave Osijek Goran Dijanović ističe da je plovnost Dravom doista ugrožavaju nanosi pijeska te da će novi Zakon o vodama omogućiti mnogo jednostavnije i djelotvornije čišćenje plovnog puta i bazena osječke luke.

- Za nas su vrlo važne odredbe novog zakona, vezano uz čišćenje pijeska na plovnom putu, s obzirom na to da ove godine krećemo s gradnjom novog međunarodnog putničkog pristaništa u Osijeku koje će biti smješteno u središtu grada. Podsjetit ću da smo prošle godine imali otkazana uplovljavanja 35 kruzera upravo zbog niskog vodostaja Drave. Istina, prošla godina je glede tog pitanja bila ekstremna i izmjeren je drugi najniži vodostaj Drave od mjerenja. Osim toga, kada je u pitanju teretni promet, ove godine potpisujemo ugovor i praktično počet će radovi na gradnji terminala za rasute terete na istočnom dijelu osječke luke. Ukupna vrijednost tog projekta je 145 milijuna kuna. Uz to sljedeće godine Lučka uprava kreće s gradnjom gospodarske zone površine 94 hektara, koja će biti uz luku. Osijek će biti jedini u Hrvatskoj s tolikom gospodarskom zonom na svome lučkom području, a to je bitno naglasiti zbog prednosti koje imamo zbog intermodalnog prijevoza - spoja s autocestom, neposrednom blizinom aerodroma te željezničkim kolosijekom u samoj luci. Treći naš projekt koji je u tijeku je tzv. Južna obala, zahvaljujući kojemu ćemo sagraditi još 900 metara nove uspravne obale s RO-RO i LO-LO terminalima za prekrcaj roba. Ta velika tri projekta ne bi imala smisla bez čišćenja plovnog puta i lučkog bazena. Dakle, iznimno smo zadovoljni donošenjem Zakona o vodama - zaključuje Dijanović, uz apel svim ostalim institucijama da požure s donošenjem potrebnih podzakonskih akata koji će omogućiti bržu primjenu odredbi novoga zakona.

Igor Mikulić
Ivan Anušić

osječko-baranjski župan

Drago mi je da je Vlada prepoznala problem, pa imamo novi zakon kojim ćemo moći ostvariti ekonomske benefite plovnosti rijeka i eksploatacije pijeska i šljunka.
Plovnost
Ravnatelj Lučke uprave Osijek Goran Dijanović kaže kako je plovnost Dravom do Osijeka zbog niskog vodostaja i nanosa pijeska nemoguća i stotinjak dana godišnje. Podsjeća da je čišćenje plovnog puta na Dravi najvažniji preduvjet za uspješnost započetih lučkih projekata u Osijeku, kao i za privlačenje potencijalnih investitora. “Mi očekujemo da će ubuduće brodovi u Osijek moći ploviti 300 dana godišnje. Valja naglasiti kako je itekako važan i ovaj putnički segment, uplovljavanje kruzera, jer je bitan za turistički razvoj Osijeka i cijeloga kraja”, ističe Dijanović.
Velike koristi
Benefiti od eksploatacije pijeska i šljunka iz naših rijeka, a o kojima su govorili i gospodarstvenici i slavonski župani, brojni su. Prvi je, naglašava Anušić, osnaživanje gospodarske djelatnosti kroz prestanak uvoza pijeska i šljunka. Imajući u vidu da je u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a - Srbiji i Bosni i Hercegovini - dopuštena eksploatacija pijeska i šljunka, ti resursi uvozili su se za potrebe građevinskog sektora i to prema višestruko višoj cijeni. Osim toga, naglašava on, novim odredbama omogućuje se brža i neposredna intervencija u hitnim slučajevima poplava i obrane od poplava, a jedan od najznačajnijih benefita svakako je osiguravanje veće plovnosti naših rijeka. U svim relevantnim strategijama, nacionalnim i europskim, vodni putovi i riječne luke navode se kao važan prometni resurs prostora istočne Hrvatske, a ovim zakonskim izmjenama konačno se omogućuje njihov sustavniji razvoj.
Možda ste propustili...

LOVCI O STANJU U SLAVONSKIM ŠUMAMA

Migrantska kriza ugrozila lovišta

JEDANAEST KANDIDATA NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA

Službeno krenula izborna kampanja

Najčitanije iz rubrike