Kako bi se osigurala što bolja zdravstvena skrb za onkološke pacijente, udruge pacijenata dvanaest zemalja sudionica sastanka „Združene akcija onkoloških udruga iz središnje i istočne Europe” (engl. Joint Action of Cancer Patient Organization - JACPO) provele su zajedničko istraživanje o ishodima liječenja bolesnika sa zloćudnim bolestima. Online istraživanje prevedeno je na dvanaest jezika te ga je ispunilo 16 458 bolesnika ili članova njihovih obitelji, a u Hrvatskoj 2460 bolesnika. To je prvo takvo istraživanje provedeno u ovom dijelu Europe, a traženi su odgovori u pet skupina ishoda onkološkog liječenja: razina informiranosti, dijagnostika i liječenje, potpora pacijentima i članovima obitelji, kvaliteta života i palijativna skrb.

Čak 72 % bolesnika, koji su sudjelovali u istraživanju, zloćudnu je bolest u Hrvatskoj otkrilo na vlastitu sumnju, a samo 7 % u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka. Slično je stanje i u drugim državama koje su sudjelovale u istraživanju, a najlošije je u Bugarskoj u kojoj ne postoje Nacionalni programi otkrivanja raka.

U Hrvatskoj godišnje oko 23 000 građana oboli od raka i prema pojavnosti zloćudnih bolesti jednaki smo kao i u ostalim državama Europske unije. Nažalost, smrtnost je znatno veća u ovoj regiji nego u zapadnoj Europi, rekao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina: „Hrvatska već 13 godina ima Nacionalne programe ranog otkrivanja raka, no odziv na pojedine preventivne preglede, kao što je onaj na rak debelog crijeva, poražavajući je. Sve Nacionalne programe ranog otkivanja raka potrebno je revidirati i uključiti liječnike primarne zdravstvene zaštite jer se jedino na taj način može povećati odziv građana na preventivne preglede”, istaknuo je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.

Istraživanje je pokazalo da čak 25 % bolesnika u Hrvatskoj na prvi pregled kod onkologa čeka više od mjesec dana, za razliku od Albanije, gdje više od mjesec dana čeka samo 13 % bolesnika ili u Sjevernoj Makedoniji, gdje 17 % bolesnika s rakom čeka više od mjesec dana. Najlošije je stanje u zemljama regije u Bosni i Hercegovini, gdje čak 42 % onkoloških bolesnika mora na prvi pregled čekati više od mjesec dana.

Istraživanje je pokazalo da ipak u Hrvatskoj pacijenti brzo počinju liječenje u usporedbi s drugim zemljama regije srednje i istočne Europe. U Hrvatskoj 71 % bolesnika prvu terapiju dobije unutar mjesec dana nakon postavljanja dijagnoze, a najlošije je stanje u Sloveniji, Češkoj i Mađarskoj, gdje samo 47 % bolesnika počinje liječenje unutar mjesec dana od postavljanja dijagnoze.

Čak 47 % bolesnika nije zadovoljno načinom kako im je onkolog priopćio dijagnozu. Samo je 34 % bolesnika na odgovarajući način dobilo odgovor kako će se provesti njihov plan liječenja, a 31 % njih nije moglo sudjelovati u odlučivanju o liječenju ili kakvu zdravstvenu skrb očekuju. Prije početka samog liječenja 44 % bolesnika s onkologom je razgovaralo samo jedanput, a svaki deseti bolesnik ni jedanput. Čak 57 % onkoloških bolesnika smatra da je liječenje njihove bolesti financijsko opterećenje za obitelj.

Glavni je cilj poboljšati onkološku skrb u zemljama iz srednje i istočne Europe, povećati dostupnost onkološke i inovativne terapije u onkologiji te razviti sustav sveobuhvatne skrbi za onkološke pacijente i članove njihovih obitelji. Upravo u spomenutih deset zemalja smrtnost od zloćudnih bolesti je u stalnom porastu te su predstavnici onkoloških udruga istaknuli kako su zloćudne bolesti vodeći javnozdravstveni problem. Od 1995. godine zabilježen je porast pojavnosti raka 30 %, što se dijelom objašnjava povećanjem populacije i porastom udjela osoba starijih od 65 godina u općoj populaciji, te povećanom dugotrajnom izloženošću čimbenicima rizika kao što su pušenje i pretilost.