Premda brojke nisu poput ‘‘morskih‘‘, 20-ak tisuća dolazaka te blizu 36.000 noćenja na području između Dunava, Drave i Mađarske, poprilično je respektabilan rezime onoga što se prošle godine događalo u baranjskom turizmu. Tim više što je broj dolazaka i noćenja, kako domaćih, tako i stranih turista, veći u odnosu na 2017. godinu, a po svemu sudeći, tekuća bi godina trebala biti još uspješnija nego protekla.

- Drago mi je da se brojke povećavaju, posebice broj noćenja, kako domaćih, tako i stranih turista. Upravo povećanje broja noćenja prioritetni nam je cilj, pa moramo biti zadovoljni. Osim toga, sudeći prema podacima koje posjedujemo, turisti se sve više odlučuju u nekom od baranjskih smještajnih kapaciteta provesti po dvije ili više noći, a ne samo jednu ili nijednu kako je to bilo ranije - kaže direktor TZ Baranje, Matej Perkušić, naglašavajući kako je sve spomenuto i te kako važno za vikend destinaciju kakva je, više-manje, Baranja.

Raduje i činjenica kako se za višednevni odmor u Baranji odlučuje sve veći broj stranaca, pa je prošle godine u nju došlo više od 8000 inozemnin gostiju, koji su ostvarili gotovo 13.600 noćenja.

Iako brojke iz godinu u godinu govore u prilog ovdašnjoj ponudi, vrijednim turističkim djelatnicima i potencijalima regije, kakvima se pohvaliti može rijetko koja kontinentalna turistička destinacija, nitko u Baranji ne sjedi ‘‘prekriženih ruku‘‘. Djelatnici turističkih zajednica i nadalje su uporni u promoviranju Baranje diljem Hrvatske i inozemstva, a koliko im financije budu dozvoljavale, to će činiti i u buduće. Kako unutar granica Lijepe Naše, tako i izvan nje.

Za ljeto koje je u tijeku, te za jesen koja slijedi za dva mjeseca, u pripremi je nekoliko zanimljivih manifestacija, a zbog dijela njih sigurno će se tražiti ‘‘mjesto više‘‘ u baranjskim smještajnim kapacitetima. Krenimo redom.

TZ Baranja, primjerice, suorganizira poznatu karanačku Akademiju blata, raritetnu i zanimljivu manifestaciju, čiji je glavni organizator Udruga čuvara starih zanata. Bit će održana u Karancu, najvjerojatnije u Ulici zaboravljenog vremena, od 1. do 6. srpnja, i ove godine.

- Cijelo vrijeme trajanja, kroz akademije provlačimo oživljavanje starih zanata, zidanje krušnih peći i izradu čerpića (cigli od blata, nap.a.), priča idejni začetnik, organizator i voditelj Akademije, Vladimir Škrobo-Bajo, naglašavajući kako je tijekom dosadašnjih Akademija izrađeno više od 13.000 čerpića, neki objekti, brojne krušne i čergarske peći, te kako je Akademiju polazilo i diplomu zaslužilo više od 200 polaznika, od kojih neki na ‘‘utvrđivanje znanja‘‘ dolaze svake godine i uvijek nauče nešto novo.

U Etnološkom centru baranjske baštine, pak, 6. srpnja ‘‘dogodit će se‘‘ Ljetni sv. Martin (po prvi puta!). Ako sve pođe prema planu, tijekom cijelog dana umjetnici će izrađivati slike na temu svetog Martina, glumci Gradskog kazališta odigrat će predstavu o svetom Martinu, a publici će se predstaviti glazbenici Filip i Tihomir Novosel. Sve skupa uz bogatu ponudu baranjskih OPG-ova. Suorganizator prvog Ljetnog svetog Martina je Centar za kulturu.

Nadalje, 19. i 20. srpnja svi će putovi voditi u Dardu, gdje Udruga za ruralni turizam Đola organizira još jedan Tarda fest (u perivoju dvorca Esterhazi). Ovaj, prošle godine odlično posjećeni dvodnevni festival glazbe, ruha i hrane, tematski se veže na 16. stoljeće - vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog, jednog od najmoćnijih osmanlijskih sultana, koji je za vrijeme pohoda na zapad, između Osijeka i Darde dao izgraditi drveni most čiji je završetak bio upravo u blizini dvorca Esterhazy.

- Mitovi, bajke i legende, ali i činjenične priče dale su podlogu za koncept festivala koji je osmišljen da zabavi, educira, napoji i raspleše svakog posjetitelja, objašnjava Bogdanka Čudić-Vilić, predsjednica Udruge Đola, ističući kako je zadovoljna brojem prošlogodišnjih posjetitelja te kako će učiniti sve da njihov broj iz godine u godinu bude sve veći.

Ne treba zaboraviti niti na Nacionalno prvenstvo Hrvatske u disciplini MTB XCO, CreArt festival u organizaciji Savjeta mladih Grada Belog Manastira, natjecanje u kuhanju pilećeg paprikaša u organizaciji udruge Pelmonostor.

Tijekom manifestacije Jesen u Baranji (početkom rujna) u Belom Manastiru bit će održana najveća hrvatska fišijada, uz brojna iznenađenja i zanimljive popratne sadržaje, nakon koje slijedi Vinski maraton u Zmajevcu (udruga Surduk).

- Vjerujem da će biti za svakoga ponešto, a trudit ćemo se da već iduće godine zanimljivim sadržajima obogatimo ljeto i početak jeseni, kaže Perkušić, naglašavajući kako će, isto tako, za promociju baranjskog turizma pokušati maksimalno iskoristiti Dane hrvatskog turizma, čiji je domaćin ove godine Osijek.

Ne treba podsjećati kako je Osijek, zapravo, prvo mjesto na kontinentu u kojem će biti održani Dani hrvatskog turizma, što će svakako puno značiti za turističku promociju cijelog istoka Hrvatske. S njim se slaže i Daniela Mihaljević, direktorica TZ općine Bilje, napominjući kako će ovoga ljeta i jeseni turisti imati zašto dolaziti i na ovo područje.

- Općina Bilje i nadalje ulaže u poboljšanje turističke infrastrukture, dodatnih sadržaja i manifestacija. Uz otvaranje smještajnih objekata i izletišta, putem potpora Hrvatske turističke zajednice za sve njih postavit ćemo smeđe znakove signalizacije, te u naseljima općine infrastrukturu obogatiti postavljanjem karte mjesta s ucrtanim značajnijim mjestima za posjetiti i vidjeti, priča Mihaljević, naglašavajući kako njihove goste očekuje bogata jesen s tradicionalnim manifestacijama poput Ribarskih dana u Kopačevu i Festivala paprike u Lugu. Dodaje kako će godina završiti s programom jedinstvenog Adventa bez struje u Bilju, pa vjeruje da će kroz drugu polovicu godine ostvariti očekivanja svih gostiju koji se žele doći odmoriti u oazu mira, tišine i prirodnih ljepota.

Inače, na području Baranje u ovom trenutku gostima je na raspolaganju približno 1000 ležajeva, a sukladno najavama, vrlo brzo će ih biti nešto više. Svi se slažu kako na odmet nikako ne bi bio barem još jedan hotel, jer je relativno malo smještajnih kapaciteta koji, primjerice, mogu primiti više od jednog autobusa ljudi. No, kako bilo da bilo, iz Baranje je rijetko tko otišao nezadovoljan, a tome svjedoči i povratak gostiju odnosno sve veći broj noćenja. Samo u prvoj polovici ove godine (do koje nedostaje jedan dan) Baranju je posjetilo približno 8000 gostiju, a ostvareno je nešto više od 15.500 noćenja.

Od ukupnog broja gostiju, gotovo 3000 bilo je inozemnih, koji su ostvarili nešto više od 5000 noćenja. Na području pod ingerencijom TZ Baranje (što se inozemnih gostiju tiče) po dolascima prednjače državljani SAD-a (kruzer ture), a slijede Mađari, Slovenci, Srbi, Bošnjaci, Nijemci, Austrijanci, Rusi… Što se TZ općine Bilje tiče, najviše je bilo Nijemaca, a slijede Slovenci, Mađari, Francuzi, Bošnjaci, Austrijanci, Englezi… Negdje u Baranji spavao je i jedan Korejac.