Osječko-baranjska županija, a posebice grad Osijek, prednjači u nacionalnim okvirima u iskorištavanju subvencija za energetsku obnovu zgrada, što onih višestambene namjene, što javnih zgrada poput škola, zdravstvenih ustanova ili ustanova socijalne skrbi, pa zaključno s obiteljskim domovima.Jasno da je okidač kod većine za takav potez bila novčana subvencija od strane države, odnosno programa Europske unije, ali dijelom se istovremeno kreira i novi način razmišljanja - o većoj uporabi obnovljivih izvora energije za osvjetljavanje, grijanje ili hlađenje radnih i životnih prostora, prije svega, koristeći sunce. Tehnologija napreduje, ono što je do prije deset godina bilo tehnički komplicirano, poput postavljanja sustava solara, bilo za proizvodnju električne energije, bilo za zagrijavanja sanitarne vode, sada je znatno pojednostavljeno. Ali i cijene su znakovito “išle dolje”.
Pokazali su to, među ostalim, i izlagači na ovogodišnjem sajmu opreme za korištenje energije sunca - Intersolar - koji se svake godine krajem svibnja održava u Münchenu.
Njegov redoviti posjetitelj Daniel Srb, ovlašteni energetski certifikator iz Osijeka, i naš stalni suradnik za pitanje energetike, kaže kako je tijekom godine moguće primijetiti kako se oprema razvijala te da je razvoj pojedinih segmenata opreme određivao naglasak samog sajma.
Nova rješenja

- Tako je prije dvije godine dominantan naglasak bio na baterijama za pohranu električne energije, koje su tada bilježile najveći napredak u kapacitetima, ali i najveći pad cijena, koji je tada iznosio 50 % u samo šest mjeseci. Ove godine nije bilo posebnog naglaska na pojedine segmente opreme, nego su fotonaponski paneli, inverteri i baterije podijelili interes izlagača. Međutim, primjetno je sve veće povezivanje interesa proizvođača električnih vozila i proizvođača opreme za korištenje energije sunca - konstatira Srb.
Fotonaponski moduli svake su godine sve učinkovitiji, a njihova najveća učinkovitost prelazi 20 %. Za usporedbu, prije pet godina najučinkovitiji moduli mogli su iskoristiti samo 15 % insolacije. Isto tako, 2018. godine najsnažniji paneli bili su oni od 380 W, a ove godine dosežu i do 420 W. Zanimljivo je da jamstva proizvođača fotonaponskih modula sada pokrivaju 25 godina, uz jamstvo proizvodnosti na 90,8 % početne.
Osim toga, prikazala su se i rješenja dvostranih FN modula koji se montiraju okomito u smjeru sjever-jug, dakle licima potpuno okrenuti na istok i zapad. Ovako bi se rješenje do nedavno smatralo besmislenim, ali ono osigurava 20 % veću iskoristivost dnevne insolacije.
Pohranjivanje energije neiscrpna je tema na sajmovima ovog tipa te joj se posvećuje i znatna pozornost. Ovaj put prikazana su i neka nova rješenja, ali naglasak je bio na rješenjima s Energy Cloudom, dakle, slično kao što je i u informatičkom svijetu, zamišljen je kao pohranjivanje informacija te bi se ovdje pohranjivao višak proizvedene električne energije u “oblak”, a povlačenje bi bilo prema potrebama. Naravno, ovakva rješenja zahtijevaju i odgovarajuće sustave i rješavanje pravnih pitanja na nacionalnim razinama.

Elekromobilnost je tema kojoj se posvećuje sve više pozornosti. Zbog toga se sve više povezuje industrija opreme za korištenje solarne energije i proizvođači električnih vozila.
- Odnosi se to na tzv. car-portove, nadstrešnice za automobile pokrivene fotonaponskim modulima te opremljene sustavima za punjenje električnih vozila - izdvaja Srb.
U Osijeku je, za sada, implementirana jedna takva nadstrešnica, ali sa zadatkom da sunčevu snagu pretoči u električnu energiju potrebnu za rasvjetu oko škole. No elektromobilnost je nešto što se uvelike razvija u gradu na Dravi. Osijek je dobro opskrbljen mrežom punionica za električne automobile, a od jeseni bi trebao zaživjeti sustav korištenja električnih automobila u okviru ponude javnog prijevoza. Grad Osijek naposljetku nije odustao od svog zelenog javnog prijevoza - realizirat će se projekt obnove tramvajskog prometa.
- Osijek je u tramvajskom prometu s lijepom poviješću, ali i sigurnom budućnošću. Danas je u Europskoj uniji trend razvoja održive mobilnosti, što podrazumijeva pješačenje na kratkim relacijama, korištenje bicikala na malo daljim relacijama te korištenje javnog prijevoza na duljim relacijama. To je održivo i ekološki prihvatljivo, za razliku od korištenja osobnih automobila - podsjetio je Marko Šoštarić, prodekan za znanost i vanjsku suradnju Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji je nedavno nazočio svečanosti početka obilježavanja 135. godišnjice osječkog tramvaja. Dario Kuštro