Kultura
U SVEUKUPNOJ POVIJESTI OD 119 GODINA

DHK prvi put objavilo 54 Matoševa soneta
Objavljeno 18. lipnja, 2019.
Knjigu je autorskom opsežnom studijom osvijetlila vinkovačka književna znanstvenica i književnica Vlasta Markasović

Na 146. Matošev rođendan, DHK je po prvi puta u svojoj sveukupnoj povijesti od 119 godina, objavilo Matoševu zbirku pjesama, u nakladi Ogranka DHK Slavonsko-baranjsko-srijemskog, u svojoj projektnoj knjižnici Matošev milenij. Riječ je o knjizi Sonetist AGM, napravljenoj od sva 54 Matoševa soneta, koju je autorskom opsežnom studijom osvijetlila najznačajnija vinkovačka književna znanstvenica i književnica Vlasta Markasović. Urednički ju je priredio dopredsjednik DHK i predsjednik Ogranka, Mirko Ćurić, a urednikom je i konceptnim autorom knjižnice Matošev milenij, Goran Rem.

Magični trigram
Knjigu i svečanost proslave AGM-ova rođendana domaćinskim je riječima pozdravila načelnica Tovarnika Ruža Veselčić-Šijaković, a program oblikovao predsjednik Ogranka DHK. Programski se obratila i Katarina Čeliković, stručna suradnica za kulturne projekte i programe Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jer je ove godine Zavod i sunakladnik netom izašle knjige. Katarina je Čeliković ponavila je misao kako premalo čitamo Matoša, ali se svaki puta sve više radujemo svakoj novoj knjizi iz toga milenijskog niza, jer čitamo novom svježinom i novim talentima.

U programu predstavljanja knjige govorili su Mirko Ćurić te urednik knižnice Goran Rem, književnoznanstvenica i autorica studije Matoševih soneta, Ružica Pšihistal. Mirko je Ćurić prikazao cijeli slijed petogodišnjega i svakogodišnjega dočekivanja obljetnica novih Matoševih rođendana novim i dosljednim nastavkom bavljenja njime. Goran je Rem podsjetio na misao velikana hrvatske postmoderne književnosti Bore Pavlovića, koji je napisao: Matoš nije samo hrvatski književnik, Matoš je hrvatska književnost.

Ćurić i Rem su i opisali slijed unatrag spomenutoga niza od pet godina i pet izdanja matošistike. Započeto je zbornikom-tematom Antun Gustav Matoš, objavljenim u najznačajnijem izvanhrvatskom kroatističkom časopisu, u poljskom periodiku Poznanskie studia slawistyczne, gdje je domaćinski rad izvela Krystyna Pieniazek Marković, uz Remov supotpis, a nastavilo se 2015. proširenim izdanjem toga sveska radova, izdanjem u Hrvatskoj pod naslovom AGM, matrica moderniteta, koji je doživio prošireno drugo izdanje 2016. Potom je 2017. osječka tradiciologinja Ružica Pšihistal priredila i studijom opremila najveću Matoševu pjesmu, poemu Mora, nagrađenu za znanstveni učinak na skupu Dani Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima, kao i sljedeće, 2018. prvi naslov knjižnice Matošev milenij, studijski priređena jedina integralna Matoševa drama Malo pa ništa, promišljana dramatologijom znanstvenoga nagrađenika Ivana Trojana.

Ovogodišnji, pak, naslov, rad Vlaste Markasović, predstavljačica knjige Ružica Pšihistal opisala je kao uzorit visokoznanstveni filološki rad, s velikim poštovanjem struke i dosadašnje vršne matošistike, u poznatom slijedu od Ujevića do Ive Frangeša, potom Zorana Kravara i Dubravke Oraić-Tolić.

Montažni izbor
Zatim je program oplemenjen montažnim izborom iz stihova AGM-a, koji je priredila učiteljica tovarničke osnovne škole Antun Gustav Matoš, Darja Šišić, a izvele su ga tri učenice škole, stilom blagosti i jasnoće.

Program je uokviren riječima zahvale same autorice Vlaste Markasović, koja je posebice podvukla pomoć i podršku urednika, a iznimno važnom i dragocjenom konspektivnu recenziju stiističarice Sanje Jukić kao recenziju pune i analitične te temljene podrške, te druge recenzije iz pera najuglednije suvremene matošologinje, akademkinje Dubravke Oraić-Tolić.

Pljesak publike, u kojoj je bio i županjski istaknuti književnik Zvonimir Stjepanović, uz najuglednije tovarničke “starine” i prosvjetare, pokazao je da i svečana šetnja do spomeničke građevine posvećene AGM-u, ima nesumnjivo dočekivati i osmišljavati nova i nova viđenja Matoša, kao i Matoševa viđenja naše suvremenosti, njezine kulturne i književnoznanstvene misli.

Narcisa Vekić
UREDNIČKI I PRIREDITELJSKI ISKORAK
Pšihistal je upozorila i na Matoševo panonističko mjesto u studiji Sanje Jukić i Gorana Rema, na njegovo samoodređenje kao Srijemca, ali i Šokca i Paora te napokon Zagrepčanina. Od 1910. kada je DHK-u predao za tisak svoju jedinu zbirku pjesma, njegove su pjesme objavljivane u brojnim izdanjima, ali nikad u izdanju DHK-a! Knjiga u kanonskoj sonetnoj formi veliki je događaj za hrvatsku književnost, a uvodna studija otvorila nova poglavlja o Matošu sonetistu. Takav urednički i prirediteljski iskorak konačno je dočekao magični trigram hrvatske književnosti, kaže Pšihistal.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana