Sve je izvjesnije da će Zoran Milanović ipak biti kandidat SDP-a za predsjednika Republike. Naime, u ponedjeljak bi na sjednici Predsjedništva SDP-a jedna od tema trebala biti predsjednički izbori, a u sklopu toga vjerojatno i predstavljanje rezultata dviju anketa među članstvom i simpatizerima. Izvori kažu da je Milanović, bivši premijer i predsjednik te stranke, u obje dobio potporu iznad 50 posto, što ga čini superiornim u odnosu prema eventualnim drugim kandidatima SDP-a.

Navodno su on i Davor Bernardić posložili međusoban odnos, nekad vrlo problematičan, pa bi i sadašnji šef stranke čvrsto stao iza toga. U tom bi smislu onda i predizbori u stranci, koje su neki zazivali, postali suvišni. Takvu odluku mora potvrditi i Glavni odbor, a o detaljima kandidature tek treba razgovarati.


Službenih kandidatura, međutim, još nema. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koju je HDZ nakon posloženih međusobnih odnosa sigurno spreman čvrsto podržati, Miroslav Škoro, koji se naglo pojavio i odmah dobio potporu krajnje desnih na političkom obzoru, a ni Milanović nisu se javno izjasnili o tome. Samo je predsjednica najavila kako će svoj stav o tome iznijeti nakon Dana državnosti. Mislav Kolakušić svoje je namjere obznanio dan nakon europskih izbora, a Ivan Pernar nakon rastanka od Živog zida.


Prema nedavnom CRO Demoskopu Promocije plus, 34,5 posto anketiranih građana za predsjednicu bi ponovo biralo Grabar-Kitarović, i ta potpora lagano pada. Milanović je nakon rasta SDP-a na euroizborima skočio na 19,8 posto, Škoro je treći sa 13,8 posto, a Kolakušić, jedini s potporom raznoliko orijentiranih birača, ima 13,1 posto. Božo Petrov (Most), Vilibor Sinčić (Most) ili Ivan Pernar vrlo su daleko od tih postotaka. U drugom krugu protiv svakoga od njih favorit je Grabar-Kitarović, s najmanje 16 posto prednosti (protiv Milanovića).


Politički analitičar Davor Gjenero smatra kako je ono što se promijenilo u posljednje vrijeme to što smo svi donedavno očekivali da će ovi predsjednički izbori biti nenatjecateljski, da će se aktualna predsjednica kroz njih prošetati, međutim u ovim okolnostima oni postaju u pravom smislu riječi kompetetivni. Kaže kako ključan postaje prvi krug izbora. Naime, predsjednica, prema njegovim riječima, zasad jest dosta jača od glavnih protukandidata, ali nije sigurno tko će ući u drugi krug. "Škoro ovaj put nema onu ulogu koju je imao Milan Kujundžić na prošlim predsjedničkim izborima, jer nije osuđen samo na glasove desne margine, nego čini dosta opasnog protivnika aktualnoj predsjednici u prvom krugu. Prijeti joj opasnost da se glasovi desnice i desnog centra rasprše i eventualno čak dogodi da Škoro uđe u drugi krug, a ona ne, tj. da joj Škoro previše uđe u tu ‘HDZ-ovu matricu‘. To je jedino čega se ona mora plašiti na izborima, jer u drugom krugu nema konkurencije", kaže Gjenero.


On ističe kako Grabar Kitarović jedino ne smije pokazati nervozu. Da joj vodi kampanju, dodaje, inzistirao bi na nekoliko elemenata - vanjsko-političkim uspjesima, jačanju obrambene snage Hrvatske vojske, promjeni politike prema migrantima i i uspješnom djelovanju Hrvatske u tom kontekstu, te bih je slikao sa suprugom Jakovom, gurao njega kao simpatičan lik što više u javnost, kao i Kolindu kao sretnu, veselu i šarmantnu, kakva ona već može biti. "Njezin problem je što je u jednakoj poziciji kao i Ressler na nedavnim izborima, gdje si je članstvo HDZ-a dijelom moglo dopustiti da glasa za Ružu Tomašić jer nije bila njihova koža u igri. Tako je i sa predsjedničkim izborima. To su, uostalom, već napravili Hebrangu 2010., iako je imao sjajnu kampanju. Predsjednica ima izvrstan skor u međunarodnim odnosima i to mora naglašavati. Neposredno je odgovorna i za stanje u MORH-u, a izuzev jednog problema - nabave nadzvučnih aviona, to se ministarstvo dokazalo jednim od najboljih. Dakle, ima snažne argumente u područjima gdje ima ovlasti. Kao i to što je cijeli mandat bila svojevrstan kamenčić u cipeli svakoj vladi, te iza sebe ima pristojan mandat", kaže Gjenero, dodajući kako ona mora zadržati smjer koji si je zadala.

Prema njegovim riječima, Milanović ima fiksno biračko tijelo koje ne može prijeći 30 posto, a jedina nada za pobjedu mu je da se nađe sa Škorom u drugome krugu, pa da mu se eventualno okrenu i glasači koji inače nikako ne bi glasali za njega. No to ne drži vjerojatnim. Smatra da je Milanovićeva prednost trenutno to što je izvan fokusa javnosti i u takvim okolnostima, što je viđeno na parlamentarnim izborima, njemu rejting raste "po Duhu Svetome".


"Tako dugo dok ne govori i ne podsjeća ljude tko je, rejting mu raste. Kada progovori, rejting pada, pa će, ako je pametan, kampanju uglavnom ‘odšutjeti‘ i onda se može svačemu nadati", kaže Gjenero.


Za Škoru kaže da je za sada "black box", jer ne znamo što su njegove društvene vrijednosti. Znamo ga, kaže, estradno-društveno, ali ne politički, iako nije čovjek koji nema politički štih - bio je konzul u Mađarskoj, parlamentarni zastupnik i kandidat za gradonačelnika Osijeka. "On ima tu jednu slavonsku mekoću, uljuđenost i to jako dobro izgleda prema van, a nije ni neobrazovan", dodaje. Pitanje je koliko te karakteristike idu uz imidž krajnje desnice, no Gjenero ionako misli da će Škoro od njega bježati, jer je, očito, njegova kampanja vrhunski vođena. "Vidite da se informacije vezane uz njega pojavljuju jako odmjereno i uvijek u trenutcima kada nema drugih u javnosti, kada mu to diže rejting. Iza toga stoji vješt tim", upozorava.
Kolakušić, prema Gjeneru, pak hvata protestne glasove, one biračkog tijela koje se 2005. okupilo oko Borisa Mikšića i onda u svakom sljedećem izbornom ciklusu nekud odluta. “Bili su s laburistima, potom s ORaH-om itd. To je konglomerat tranzicijskih gubitnika, koji su, međutim, 2015. imali puno veći zamah i utjecaj nego sada. To se biračko tijelo, na kojemu je tada partcipirao i Most, a pogotovo Živi zid, sa završetkom krize ipak do neke mjere istopilo. Tako da više neće imati takav utjecaj”, zaključuje Gjenero.