Uskokova istraga protiv 11 osumnjičenika i uhićenje trojice od njih zbog sumnje na više kaznenih djela krivlolova, podmićivanja i zapošljavanja bez javnog natječaja podigla je prilično prašine u Baranji, jer su osumnjičenici dobrim dijelom stanovnici tog područja između Dunava, Drave i Mađarske ili su s Baranjom blisko povezani.

Cijela priča ponovo je aktualizirala nikad dorečenu temu krivolova u Baranji, regiji nadaleko poznatoj po bogatim ribolovnim vodama i lovištima. Lovnici baranjskih lovačkih društava (na području LU Baranje evidentirana su 23 lovačka društva), doduše, tvrde kako je krivolova sve manje, ali nitko od njih ne tvrdi da je posve iskorijenjen.


"Ne mogu reći da je krivolov uzeo maha, ali ga ima upravo na način koji su institucije ovih dana osujetile", priča lovnik jednog baranjskog LD-a, naglašavajući kako odgovorno tvrdi da prodaje mesa divljači na crno ima. Kaže kako su kazne za krivolov različite, počevši od isključenja iz lovačkog društva, preko oduzimanja oružja i zabrane bavljenja lovom, sve do novčanih i onih zatvorskih. Mišljenja je da najviše krivolova ima na području Parka prirode Kopački rit, gdje ni jedno baranjsko lovačko društvo nema nikakvu ingerenciju. To područje naziva vrećom bez dna, ali svoju sumnju ne može dokazati. S njim se slaže i kolega mu lovnik LD-a sa sjedištem u sjevernom dijelu Baranje.


"Već dugo nisam vidio ostatke divljači u našem lovištu, što znači da je krivolova manje. Bar kod nas. Je li u pitanju blizina granice, relativno otvoren teren ili nešto drugo, ne znam. Ipak, sigurno je da povremenog krivolova ima, što je javna tajna", kaže. Upravo na tom području, prepričava naš izvor informacija, dogodio se jedan od slučajeva vezan uz Uskokovu akciju. Osumnjičeni 64-godišnjak je, naime, negdje oko Puškaša, ustrijelio dvije divlje svinje i bez ikakve ih dozvole vozio u nepoznatom smjeru. Kako stoji u Uskokovu priopćenju, kada su ga zaustavili policijski službenici (ophodnja Postaje granične policije Beli Manastir, nap. a.), od prvooptuženog D.P. je zatraženo da poduzme korake s ciljem da ne bude prekršajno sankcioniran, što je on i učinio. Cijela je priča, navodno, pala u vodu jer se nisu podudarala izvješća policijskih službenika PGP Beli Manastir i Policijske postaje Beli Manastir (odakle su policajci naknadno stigli do vozila u kojem je transportirana divljač). Na drugospomenute je D.P. uspio utjecati kako bi, iako svjesni da tomu nije tako, evidentirali postojanje dokumentacije za lov i prijevoz divljači, koju je, pak, tereti ga se, naknadno ishodio od lovnika LD-a iz Kneževih Vinograda. D.P. je jedina poveznica između više dijelova Uskokove optužnice. Jedan od njih odnosi se na krađu ribe, kada je, premda član Ribočuvarske službe Zajednice ŠRU Baranje, također pokušao utjecati da protiv krivolovca ne bude podnesena prijava.
"Krađa ribe je daleko manja nego u vrijeme nakon povratka u Baranju. Mjereno od nule do deset, krađa ribe u današnje vrijeme može dobiti ocjenu jedan", priča Pero Čalušić, koordinator Ribočuvarske službe ZŠRU Baranje, napominjući kako su ribočuvari, u suradnji s policijom i ostalim nadležnim institucijama, krađu ribe smanjili na minimum. Dodaje kako "aktualni" ribokradice više ne pripadaju u kategoriju socijalno ugroženih, nego su različitih profila. Ističe kako je, što se ribokrađe tiče, "bit priče" u zaštićenosti voda Kopačkog rita, gdje ZŠRU Baranje nema nikakvu ingerenciju.