Dok se ne napravi vještačenje tempomata i kočnica na kamionu, možemo samo nagađati o pravom uzroku, zapravo o početnom problemu koji je doveo do tragedije na odmorištu autoceste. Jer, kao što možemo vidjeti na serijalu o avionskim nesrećama, do tragedije dovodi niz povezanih događaja. Da bismo točno znali o čemu je ovdje riječ, i što se sve moglo dogoditi, moramo znati kako funkcioniraju za ovu situaciju najvažniji sustavi na kamionu.

Krenimo od prve vijesti s mjesta događaja koja kaže kako je vozaču zakazao tempomat. Malo vjerojatno. Današnji tempomati vrlo su napredni sustavi, koji održavaju razmak od kamiona ispred sebe te ga čak i zaustavljaju ako radar prepozna prepreku ili vozilo ispred. Zablokirani tempomat se kao i na automobilu jednostavno stavi izvan funkcije izbacivanjem mjenjača iz brzine, da ne spominjem kočnice i retarder koji ga vrlo lako eliminiraju.

Nešto kasnije je stigla vijest kako su kamionu otkazale kočnice. S obzirom na to da je prema posljednjim podacima čak 48 posto kamiona i autobusa na našim cestama tehnički neispravno, ta mogućnost je vjerojatnija. Međutim, kod kamiona i autobusa, svih teških vozila, radna kočnica (ona koju svakodnevno koristimo i na automobilima) služi samo za završno zaustavljanje. U suprotnom bi ih vrlo brzo uništili, pogotovo u vožnji nizbrdo s kamionom ukupne mase od 40 tona. Kamioni osim radne kočnice imaju i motornu kočnicu ili dekompresijsku motornu kočnicu čija snaga može biti i veća od one samog motora. Osim njih, tu su i retarderi, hidrodinamički ili elektromagnetski. To su vrlo snažne kočnice, koje sigurno zaustavljaju i teška vozila. Kočna snaga retardera iznosi približno dvostruku vrijednost motorne snage vozila. S retarderom se može obaviti 80 % svih kočenja, i to bez trošenja kočnica. Neki profesionalci s njima obave čak 90 % i više svih kočenja.

Nakon što smo uvidjeli kako se sve može zaustaviti kamion s pokvarenim tempomatom ili kočnicama, pitanja dolaze sama od sebe. Prvo, ne znamo kad je vozač kamiona shvatio da mu ne rade kočnice (ili tempomat, svejedno) i kolikom je brzinom ušao na odmorište. Vjerojatno punom, jer mjesto nesreće izgleda kao da je tamo pao avion. Ako je to primijetio prije ulaska na odmorište, onda je mogao izbaciti kamion iz brzine ako je bila riječ o tempomatu i upotrijebiti retarder (ako ga kamion MAN koji je vozio ima). Ako je imao kvar na kočnicama, onda je mogao, kao i inače u vožnji, usporiti ga motornom kočnicom ili retarderom.

Zastrašujuće je i pomisliti da se u punoj brzini uvezao na odmorište i onda išao kočiti radnom kočnicom.

U oba slučaja, kvara na tempomatu ili kočnicama, posljednje što se treba napraviti je skretanje na odmorište koje je u ovo doba godine i još po lijepom vremenu prepuno ljudi. Slavonija je bar ravna, ima dovoljno mjesta da u zaustavnom traku kamion doveze do stanja mirovanja i zatraži pomoć na cesti. Bez namjere da prejudiciram ičiju krivnju, ovdje je ljudski faktor bio presudan i izazvao je eskalaciju problema koji se inače jednostavno riješi.

Piše: Mato Pavličević
glavni urednik magazina Transport