Uzimajući u obzir strukturu i prosječnu veličinu poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, njihovu tehnološku opremljenost, produktivnost i primjenu inovativnih rješenja, neupitno se može zaključiti da je potrebno njihovo udruživanje.Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, samo proizvođači udruženi u proizvođačke organizacije mogu ostvariti beneficije u pogledu cjelokupnog poslovanja: ostvariti potencijalne uštede zajedničkog nastupa prilikom nabave repromaterijala potrebnog za proizvodnju te jačati poziciju (zajedničkog) nastupa na tržištu (pregovaranje o uvjetima prodaje te osiguranju količine i kontinuiteta isporuke). Također se lakše suočavaju s izazovima koje nameće povećana konkurencija, a omogućuje i optimalno korištenje resursa, kvalitetniju primjenu novih vještina i diseminiranja novih znanja i vještina.
Udruživanje u proizvođačke organizacije je i jedan od načina postizanja veće razine konkurentnosti na tržištu, u prvom redu primarnih proizvođača. Proizvođačke organizacije osnivaju se na inicijativu proizvođača sa svrhom sjedinjavanja aktivnosti pojedinačnih proizvođača u zajedničke koje imaju za cilj planiranje proizvodnje i njezino prilagođavanje potražnji, koncentriranju ponude i stavljanje na tržište proizvoda vlastitih članova, optimiziranje troškova proizvodnje i stabiliziranje cijena proizvoda. Na taj način proizvođači jačaju svoju poziciju na tržištu, posljedično osiguravajući održivost, ekonomičnost i kontinuitet proizvodnje.
Potiču udruživanje

Stoga je, kako dodaju iz Ministarstva poljoprivrede, nastavak potpore njihovu udruživanju potreban i u novom programskom razdoblju kao doprinos postizanju posebnih ciljeva ZPP-a, a naročito poboljšanju položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu.
- Uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija kroz Mjeru 9 Programa ruralnog razvoja financiramo s 500 tisuća eura kojima tijekom pet godina plaćamo: troškove zaposlenika, najma i režija za uredski prostor te udruženo plasiranje proizvoda članova, pripremu proizvoda za prodaju, sjedinjavanje ponude, opskrbu kupaca na veliko i razvoj marketinga. U Hrvatskoj ima više od 1800 udruga poljoprivrednika, ta brojka govori da se poljoprivrednici okupljaju oko zajedničkih interesa. Ako imate kvalitetan proizvod, dobro isplaniranu proizvodnju, a uz to i volite svoj posao, nema razloga da ne uspijete! Udružite se! - kazao je Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade RH.
Potpora za proizvođačke organizacije može se dodijeliti iz državnog proračuna i Mjere 9 Programa ruralnog razvoja. Dodjeljuje se priznatoj proizvođačkoj organizaciju kojoj je odobren poslovni plan, a može iznositi najviše 750.000 kuna. Članovi priznatih proizvođačkih organizacija također ostvaruju dodatne prednosti prilikom apliciranja na neke od mjera Programa ruralnog razvoja. Za potporu u okviru tipa operacije 9.1.1 prihvatljive su proizvođačke organizacije koje su priznate od 1. siječnja 2014. i kojima je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo poslovni plan.
Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 500.000 eura, odnosno maksimalno do 100.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama, a iznos potpore određuje se u skladu s godišnjom vrijednosti proizvodnje utržene preko proizvođačke organizacije.
Javna potpora isplaćuje se na temelju odobrenog poslovnog plana u obliku paušalnog iznosa u godišnjim ratama s tim da se iznos postotka javne potpore postupno smanjuje za svaku sljedeću poslovnu godinu.
Prva rata iznosi 10 % od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje proizvođačke organizacije, ali ne više od 100.000 eura, a iznos posljednje rate je 6 % od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje proizvođačke organizacije za prethodnu poslovnu godinu, ali ne više od 100.000 eura. Iznos potpore isplaćuje se na temelju zahtjeva za isplatu i dostavljenog završnog izvješća o ostvarenju ciljeva planiranih u poslovnom planu.
Valja istaknuti da proizvođačke organizacije koriste i druge mjere Programa ruralnog razvoja.
Primjerice, Poljoprivredna zadruga uzgojno-poslovno-obrazovni centar Simentalac korisnik je Mjere 4 s odobrenim iznosom potpore od 12.865.584,04 kuna. Osnovana je prije desetak godina, a danas okuplja 44 člana iz Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije s ukupnom proizvodnjom mlijeka u 2016. godini od 9.259.343 litre. Zadruga je u ožujku 2017. godine postala vlasnik mljekare BiZ iz sela Buk pokraj Pleternice. Svojim modelom poslovanja i vlasništva jedinstvena je mljekara u Republici Hrvatskoj, a mlijeko otkupljuje isključivo od kooperanata iz "Zlatne doline" te se razvila u renomiranu tvrtku s prepoznatljivim proizvodima provjerene kvalitete.
Miroslav Kovač, upravitelj Zadruge, poručuje: "Poljoprivrednici se trebaju udruživati, što se više otvaramo Europi i širenju tržišta, to je udruživanje potrebnije. Možemo utjecati na kvalitetu, imati sljedivost i kao takvi možemo naći svoju nišu i jačati lokalnu ekonomiju, bez nas je ne bi ni bilo. Uzgajamo, proizvodimo mlijeko, prerađujemo ga i distribuiramo, sve se događa i ostaje kod nas. Mi smo primjer dobre lokalne kružne ekonomije, a bez zadruge to ne bi bilo moguće. Ona nam je garancija i prepoznatljivosti."
Proizvođačka organizacija ECOGOS iz Nize, okuplja 48 članova s područja Slavonije iz sektora voća i povrća. Iz Programa Ruralnog razvoja odobren im je maksimalan iznos potpore u visini od 3.023.720,00 kuna. Odobrena sredstva olakšavaju im poslovanje.

Direktor Matija Brkić kaže kako zahvaljujući udruživanju imaju manje troškove transporta, olakšano poslovanje, postižu bolju cijenu na tržištu i mogu izvoziti u Njemačku. Matija udruživanje savjetuje svima: "Udružite se kako biste bili konkurentniji i kako biste ipak mogli pristupiti tržištu koje vam se kao solo igraču čini nedostižno. Budućnost naše poljoprivrede je u udruživanju. Što se tiče administracije, djelatnici iz Ministarstva poljoprivrede zaista su vam na raspolaganju. Ne propuštajte prilike."
Sa svrhom unaprjeđivanja poslovanja proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća Ministarstvo poljoprivrede pristupilo je izradi Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća.
Cilj je konkurentniji i tržišno orijentirani sektor, smanjenje oscilacija u prihodima proizvođača, veća potrošnja voća i povrća te povećanje primjene tehnika proizvodnje koje ne djeluju nepovoljno na okoliš.
S druge strane, od proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća očekuje se da, u okviru planiranog promotivnog interaktivnog djelovanja Ministarstva poljoprivrede, prepoznaju mogućnosti koje pruža Nacionalna strategija. U prvom redu, to se odnosi na potrebu osnivanja operativnog fonda. Navedeni fond, koji će proizvođačke organizacije koristiti za financiranje operativnog programa, može biti financiran iz financijskog doprinosa članova (ili same proizvođačke organizacije), ali i financijske pomoći Europske unije, koja je ograničena na 50 % iznosa ukupnog operativnog fonda. Dodatno, u regijama u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća posebno nizak, operativni programi mogu biti financirani i iz sredstava nacionalne financijske pomoći koja iznosi 80 % financijskog doprinosa proizvođačke organizacije.
Nacionalna strategija primjenjivat će se na odobrene operativne programe koje provode priznate proizvođačke organizacije od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2024. godine. Zdenka Rupčić