Objavljeno 7. lipnja, 2019.
Šavuot, ili Blagdan tjedana koji će Židovi diljem svijeta obilježiti ovoga vikenda, jedan je od tri hodočasnička blagdana judaizma (ostala dva su Pasha i Sukot ili Blagdan sjenica). Svoje ime dobio je po tome što nastupa sedam tjedana nakon Pashe, odnosno pedeseti dan nakon te velike židovske svetkovine.
Broj sedam u židovstvu ima posebno značenje, a ovdje je riječ o sedam puta sedam, odnosno broju pedeset kojim i kršćani mjere vrijeme između blagdana Uskrsa i Duhova. Katolici potonji blagdan koji obilježava slanje Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, što sadržajno nema veze sa židovstvom, nazivaju još i Pedesetnicom. To se smatra trenutkom nastanka Crkve. Od grčkog naziva za Pedesetnicu nastao je i naziv za protestantsku Pentekosnu Crkvu koja djeluje i u našem gradu. Sedmicom Židovi obilježavaju Božje stvaranje, sreću i blagoslov. Sedmi dan u tjednu je šabat, sav posvećen Svevišnjem. Sedam je krakova na obrednom svijećnjaku menori. Toliko je praotaca i pramajki u Bibliji. Sedam je Noinih zapovijedi. Židovi više svojih blagdana slave sedam dana...
U Bibliji se ova svetkovina naziva još i Blagdanom žetve, Blagdanom prvina, Aceretom i Blagdanom davanja Tore. Razlog zašto se Šavuot slavi samo jedan dan u tome je što je riječ o vremenu žetve zbog čega nema vremena za slavlje i nerad. U početku je to bila poljodjelska svetkovina, a obilježavala se hodočašćem u Hram i prinosima prvina u zahvalu za dobru žetvu. Kasnije je dobila značenje sklapanja saveza na Sinaju između Boga i Židova kao izabranog naroda nakon povijesnog izlaska iz Egipta, što se, prema Bibliji, dogodilo sedam tjedana nakon Pashe. Obredna pjesma Akdamut nastala u aškenaškoj tradiciji oštro se obračunava s pokušajima kršćanskog prozelitizma ocrnjujući fiktivnog “zlog redovnika” koji se služi vradžbinama kako bi naudio Židovima. Sefardska baština poznaje nabrajanje svih 613 Božjih zapovijedi, a kabalisti tijekom cijele noći Šavuota čitaju Petoknjižje (Toru). Uoči svetkovine Židovi svoje kuće i sinagoge kite cvijećem i zelenilom. Među najpopularnijim jelima su palačinke sa sirom i cheescake.
D. Celing
SJEĆANJE NA biblijsku RUTU
Ono što je svima zajedničko jest čitanje biblijskog svitka o preobraćenoj Moapkinji Ruti koju Židovi časte kao prabaku kralja Davida, a spominju je i evanđelisti kao jednu od žena u Isusovu rodoslovlju. Židovi još očekuju svoga Mesiju i on će također biti Rutin potomak. Ključna činjenica vezana uz Šavuot jest židovsko vjerovanje da se na taj dan Mojsije uspeo na goru Sinaj kako bi tijekom 40 dana i noći primio Božju objavu u obliku Tore ili Petkonjižja. Ovaj blagdan Aškenazi čestitaju riječima: “Gut yom tov”, a Sefardi: “Chag same’ach”.