Mozaik
TOMISLAV ŠOBAN I IVA GAVRILOVIĆ VODITELJI RADIONICE NA FILMSKOJ RUNDI

Za rad na filmu potrebne su hrabrost i predanost
Objavljeno 25. svibnja, 2019.
Prijave za radionicu autorskog filma o montaže traju do 26. svibnja 2019.

Filmska RUNDA, u suradnji s Kinoklubom Zagreb, Hrvatskim filmskim savezom, Udrugom Breza i projektom Aktivo, organizira radionicu autorskog filma i montaže pod nazivom Kö - MoNT - Laž. Zašto se zove upravo ovako te što očekuje polaznike radionica, saznajte u intervjuu s mentorima radionica, redateljem Tomislavom Šobanom i montažerkom Ivom Gavrilović.

Cilj je radionice napisati, snimiti i montirati kratki film koji će se premijerno prikazati na Filmskoj RUNDI 1. lipnja u Kazamatu. Radionica traje od 28. svibnja do 1. lipnja, a prijaviti se možete tako da uz kratku biografiju, pošaljete članak iz novina i uz njega stavite do pet fotografija za koje mislite da vizualno mogu predstaviti ono što piše u članku. Svi zainteresirani polaznici svoje prijave šalju do 26. svibnja na filmskarunda@gmail.com.

Tomislave, 2004. si diplomirao na Grafičkom odsjeku Akademije likovne umjetnosti, a nakon toga si upisao režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Kako ide diplomski studij i jesi li u cijelosti zaboravio na likovnu umjetnost ili ona i dalje pronalazi put u tvoj umjetnički izričaj?

TOMISLAV: Trenutačno radim na diplomskom filmu i nadam se da ću do kraja godine diplomirati. Što se tiče likovne umjetnosti, ona je isprepletena s idejama, procesima i sadržajem koji provodim u svojim filmovima. Zapravo je i radionica, koju ćemo Iva i ja voditi na Filmskoj RUNDI, usko povezana s likovnom umjetnošću. Budući da sam studirao grafičke tehnike, dodao bih da grafika kao medij ima nekih dodirnih točaka s filmom. Zabavlja me poveznica između grafičkih otisaka u određenoj nakladi i repetativnosti snimljenih kadrova u scenama. Također je reprodukcija slika i filmova obilježila način na koji doživljavamo i percipiramo svijet oko sebe. Šteta što ne mogu naći vremena za izradu matrica i otiskivanje grafika u nakladi, no za crtanje opet nalazim, čak sve više i više vremena.

Iva, kako si ti ušla u svijet filma? Jesi li od mlađih dana znala da se želiš baviti filmom i jesi li znala da želiš biti montažerka?

IVA: Film me počeo zanimati u 4. razredu gimnazije. Na satu likovne umjetnosti dobili smo zadatak da napravimo nešto na temu nadrealizma. U tom mi je trenutku bio poznat film Andaluzijski pas pa sam inspirirana time krenula nešto snimiti. To je izazvalo lavinu nekih novih osjećaja u meni. Nakon toga me strašno počela privlačiti filmska slika, ali nisam znala da postoji neki filmski studij kod nas. Spoznaja o Akademiji dramske umjetnosti dovela me do intenzivnog gledanja i analiziranja filmova te sam shvatila da me zanima proces organiziranja kadrova i dobivanja određenih značenja. Ispostavilo se da je to montaža.

Filmska forma ili filmska priča? Što vam je važnije? Dolazi li jedno prije drugoga ili je riječ o lažnoj dihotomiji te su zapravo i forma i priča dio jedne neodvojive, ali fleksibilne cjeline?

TOMISLAV: Mišljenja sam da filmska forma i priča moraju biti u komunikaciji. Zapravo je idealno kada u procesu rada na filmu počnu utjecati jedna na drugu. Pitanje je samo iz koje ideja krene. Kada i krećem od priče ili sadržaja, onda tražim pravu formu kako da ju ispričam. To jest, tražim formu koja će opravdati sadržaj. Bitno mi je da forma ide ruku pod ruku sa sadržajem.

Mogu li biti toliko pretenciozan da ovo navedem kao primjer: Odgovor je samo ponovljena jedna te ista rečenica s malom razlikom u odnosu na prethodnu. Odgovor je ponovljena jedna te ista rečenica s malom razlikom u odnosu na prethodnu. Odgovor je ponovljena jedna rečenica s malom razlikom u odnosu na prethodnu. Odgovor je ponovljena rečenica s malom razlikom u odnosu na prethodnu. Odgovor je ponovljena rečenica u odnosu na prethodnu. Odgovor je rečenica u odnosu na prethodnu. Odgovor je rečenica u odnosu. Odgovor je u odnosu.

IVA: Slažem se da su forma i priča prijatelja dva. Kod mene oboje startaju na istoj poziciji, ali sklonija sam formi prepustiti riječ. Formu gledam kao okvir, ali i kao motivaciju za daljnji razvoj priče.

Postoji li neka karakteristika filmskog autora koju osobito cijenite ili za koju smatrate da je veoma bitna za rad na filmu?

TOMISLAV: Treba niz kvaliteta i ovdje ću izdvojiti samo neke. Zaigranost i znatiželju, ali i smisao za cjelinu. Disciplinu u radu i ustrajnost. Fascinaciju filmskim medijem, s kapacitetom da čitaš i učiš o drugim područjima. Stvaralačku energiju koja može pokrenuti i motivirati druge ljude u autorskom timu. I vratio bih se opet na ustrajnost i fokusiranost da se završi film jer bude iscrpljujućih razdoblja. Da ne bih sada nekog prepao ili odagnao od bavljenja filmom... neke karakteristike možda imamo izraženije, neke u procesu razvijamo i usvajamo, a netko će pak imati potpuno drukčiju kombinaciju karakteristika, no nikako se ne treba zaboraviti uživanje u procesu stvaranja filma.

IVA: Hrabrost i predanost.

Što je zapravo film? Nastaje li film zaista tek u montaži?

TOMISLAV: Mislim da se film završava u montaži. Ta igra slike i zvuka čista je čarolija. No izdvojio bi da se film stvara bar dva puta prije montaže, i u tim se procesima određuju smjernice kamo se film može razviti. 1. Kada ga se osmišljava idejno i kada se komunicira s drugim ljudima iz autorskog tima. 2. Kada se snima jer smatram da je snimanje kreativni proces stvaranja filma, a ne samo egzekucija. 3. I finalni je u montaži gdje se stvarno čuda mogu stvoriti sa slikom i zvukom, ali se jednako može zaključiti da je sve potrebno vratiti na osmišljavanje (fazu 1) ili ponovo snimanje (fazu 2) ili pak montirate film koji niste imali na pameti kada ste osmišljavali ideju i snimali.

IVA: Film je unutarnja potreba za kreiranjem svijeta čiji se oblik i glas ostvaruju u montaži.

Radionicu koju vodite u sklopu Filmske RUNDE nosi naziv Kö - MoNT – Laž! Što se točno krije iza ovog naslova?

TOMISLAV: Kriju se dvije ključne riječi kolaž i montaža. Tu se opet mogu vratiti na poveznicu likovne i filmske umjetnosti. Polaznici će izrescima iz novina, časopisa i ostalih tiskovina stvarati svoje likove, ambijente, atmosfere i vizuale te će ih kolažirati i snimati ili animirati te razvijati svoje priče ili laži u montaži.

IVA: Radionica će biti ekstremno nepredvidiva. Pozivam da se prijave svi koji su željni zaroniti u mukotrpan proces montiranja, prodrmati emocije i kreativne granice te izroniti s nekim novim otkrićima i iskustvima. Osmijeh zagarantiran.

Matej Beluhan
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike