U Vukovaru su u četvrtak predstavljeni rezultati istraživanja "Global Entrepreneurship Monitor (GEM)" za Hrvatsku, a dr. sc. Slavica Singer, voditeljica istraživačkog tima, navela je kako je riječ o najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva, u kojem sudjeluju zemlje koje pokrivaju oko 90 posto bruto domaćeg proizvoda na svijetu i oko 80 posto stanovništva.

"Istraživanjem se koriste mnoge međunarodne institucije, ali najviše nacionalne vlade za definiranje svojih politika, kako bi imale politike definirane na činjenicama, a ne pretpostavkama. Rezultati za Hrvatsku pokazuju da se trebamo zabrinuti, jer se godinama ne uspijevamo odmaknuti od dna", rekla je Singer i objasnila kako je prošle godine istraživanje obuhvatilo 49 zemalja, a Hrvatska je na posljednjem mjestu po kvaliteti poduzetničke okoline. Na začelju smo i po odnosu onih koji pokreću poslovni pothvat zbog uočene prilike i onih koji to čine iz nužde, primjerice kada nakon gubitka posla pokrenu vlastiti posao.

"Kod nas je taj motivacijski indeks 1,9. To znači da imamo 1,9 puta više onih koji pokreću posao zbog prilike nego zbog nužde, a taj je indeks u Nizozemskoj 11. To je ogromna razlika u poduzetničkom potencijalu", rekla je i dodala kako godinama tri stvari definiraju kao kritične i pozivaju ministarstva na određene intervencije. Na prvom je mjestu kompliciranost regulatornog okvira, jer nije dobro kada čovjek treba potrošiti puno i vremena i novca na pribavljanje dozvola i različitih papira za pokretanje posla. Na drugom je mjestu poticanje suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora, a Singer je navela kako će napokon, ove godine, resorno ministarstvo pokrenuti određene programe za poticanje inovacijskog djelovanja.

"Na trećem je mjestu obrazovanje i u tom segmentu ne vidimo gotovo nikakav pomak. Obrazovanje je dugotrajan proces. Oni koji danas upisuju školu na tržište će rada doći za pet-šest ili deset godina, pa danas treba obrazovati one koji će raditi i nakon 25-30 godina. Kako bismo imali velik broj onih koji će uspješno pokrenuti svoj poslovni pothvat, potrebno je obrazovanje drukčije vrste", naglasila je.

Na upit što konkretno učiniti, odgovorila je kako moramo dugoročno znati što hoćemo, gdje vidimo Hrvatsku, što nam je strateška orijentacija i u kojem poslovnom sektoru možemo biti konkurentni. Tehnološka opremljenost naših poduzeća je na razini prosjeka EU-a, čak i bolja, ali Singer poručuje kako se na tržištu ne konkurira tehnologijom, nego proizvodima, a Hrvatska je po novim proizvodima na dnu.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao je kako se regulatorni okvir u svim istraživanjima pokazao problematičnim, kao i porezna i neporezna opterećenja. "U posljednje dvije godine imali smo nešto što se zove porezna reforma, no to su bila samo fina prilagođavanja poreznog sustava i nije došlo do većeg rasterećenja. Ako želimo znatnije potaknuti razvoj, moramo hrabrije ići u porezna i neporezna rasterećenja, uključujući i porez na dohodak i porez na dobit. Naglasak treba biti na neporeznom dijelu: različite takse, nameti, članarine i slično", poručio je Šonje, ustvrdivši kako u tom dijelu postoje prostori za ozbiljna rasterećenja, no to istodobno zahtijeva i prilagodbu rashoda manjim prihodima.

Zaključio je kako je nužno smanjiti birokraciju, a potom proces dograđivati ulaganjem u istraživanje i razvoj te novim inovacijama u proizvodima.