Nakon gotovo 30 godina odlazaka hrvatskih državljana u šoping u susjedne države, i to po svu moguću robu, od hrane, sokova, cigareta, lijekova do odjeće i opreme za bebe, čak i PVC stolarije, kao i zbog dentalnih i optičarskih usluga, posljednjih je godina sve vidljivije da i Hrvatska, posebice Osijek, postaje iznimno zanimljiva kupcima iz regije.

I dok na osječkim parkiralištima trgovačkih centara možemo primijetiti sve više registracija iz susjedne Bosne i Hercegovine, Srbije i Mađarske, zanimljivo je da HGK, primjerice, nema podatke o tome koji inozemni kupci dolaze u Hrvatsku i u kojem broju. Stoga u ovom trenutku službeni podatci o broju kupaca u hrvatskim trgovinama ne postoje. Jedan od opipljivijih podataka prema kojem bi se moglo procijeniti da su kupci iz inozemstva sve brojniji onaj je Porezne uprave RH. Stranci koji u Hrvatskoj kupe robu u minimalnoj vrijednosti od 740 kuna po računu i tu robu izvezu mogu u roku od šest mjeseci od dana kupnje ostvariti povrat plaćenog poreza. Strancima se ne smatraju fizičke osobe koje imaju dvojno državljanstvo od kojih je jedno hrvatsko, ni državljani RH koji rade i borave u inozemstvu. Povrat plaćenoga PDV-a ostvaruje se za sva kupljena dobra namijenjena osobnoj i obiteljskoj potrošnji, osim za kupljene naftne prerađevine.

Prema podatcima Porezne uprave RH, godišnje se u okviru osobnog putničkog prometa iskazuje oko 18 milijuna kuna povrata PDV-a. Informacije o tome koji granični prijelazi u Hrvatskoj prednjače po broju podnesenih zahtjeva stranih državljana za povrat PDV-a i o kojim je iznosima riječ ipak ne postoje, s obzirom na činjenicu da porezni obveznici podnose prijave PDV-a nadležnim ispostavama Porezne uprave prema registriranom sjedištu poreznog obveznika, neovisno o tome gdje su isporuke obavljene.

Jedini okvirni podatak o broju kupaca i zemljama iz kojih dolaze imaju sami trgovački centri, koji s vremena na vrijeme angažiraju brojače prometa na svojim parkiralištima, pri čemu popisuju i gradove, županije i države iz kojih vozila stižu. "Službenih statistika nemamo ni mi, ali imamo podatke iz povremenih brojenja prometa, koje provodimo kako bismo bar okvirno vidjeli kretanja u trendovima dolaska kupaca. No vrlo je upitno koliko su te procjene stvarna slika. Naime, kada smo brojenje imali u ljetnim mjesecima, zabilježili smo da je najviše inozemnih vozila bilo s tablicama iz Njemačke, jer je bilo vrijeme godišnjih odmora, kada dolaze naši ljudi koji su zaposleni u Njemačkoj. Inače, najveći broj kupaca, prema tim podatcima, dolazi iz Bosne i Hercegovine, potom iz Srbije te na kraju iz Mađarske. Kada je riječ o gradovima, na prvom je mjestu Osijek, potom Beli Manastir, Vukovar, Vinkovci i Našice, a po županijama na prvom je mjestu Osječko-baranjska županija, potom Vukovarsko-srijemska i na kraju Brodsko-posavska županija", kaže Vlatka Šimunovioć, direktorica marketinga najvećeg regionalnog trgovačkog centra - TC-a Portanova.

Inače, zbog nižih cijena bijele tehnike i povrata poreza kupci iz Srbije najčešći su kupci u Emmezeti i Pevecu, a hrana i kozmetika sve su zanimljivije kupcima iz Mađarske, koje su dijelom čak i jeftinije nego u toj zemlji. Glede odjeće, Osijek je zanimljiv kupcima iz svih susjednih zemalja jer, primjerice, ima Zaru, koje nema sve do Budimpešte i Novog Sada. Inače, cijena odjeće u brendiranim trgovinama znatno je niža u Hrvatskoj nego u Srbiji, jer kao članica EU-a nema uvozne namete na robu iz zemalja članica EU-a.