Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s početkom tjedna u javnu raspravu uputilo je Nacrt prijedloga strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. te pozvalo sve zainteresirane da se uključe sa svojim primjedbama i mišljenjima, koja mogu dati u idućih mjesec dana, do 20. lipnja.

Ministarstvo u priopćenju podsjeća da je Energetski institut "Hrvoje Požar" prethodno izradio "zelenu" i "bijelu" knjigu, odnosno analitičke podloge koje prethode izradi same strategije, a za koje je provedeno javno savjetovanje. U skladu s tim, izrađen je Nacrt prijedloga strategije energetskog razvoja i strateška studija utjecaja na okoliš.

- Nacrtom prijedloga strategije redefinirani su optimalni energetski miks i razvojni energetski projekti radi osiguranja energetske neovisnosti Republike Hrvatske. Također, posebna je pozornost poklonjena sigurnosti opskrbe i održivosti te konkurentnosti energetskog sustava. Navedeno je usklađeno s ciljevima iz EU direktiva o pitanjima smanjenja potrošnje, smanjenja emisija stakleničkih plinova, održivosti energetskog razvoja, konkurentnosti energetskog sustava i pozitivnog investicijskog okruženja - ističu iz Ministarstva. Javno izlaganje o Strategiji, dokumentu na 70-ak stranica, najavljuju za 4. lipnja.

Predložena su tri scenarija hrvatske energetske tranzicije - Nulti scenarij (SO) koji predstavlja kontinuitet dosadašnje politike, prvi (S1) scenarij razradio je ubrzanu, a drugi (S2) umjerenu energetsku tranziciju.

Ipak, za kreiranje Strategije kao referentni određen je - drugi scenarij. Prema tom scenariju, ulaganja u energetsku obnovu zgrada i gradnju zgrada gotovo nulte energije procijenjena su na 183,7 milijardi kuna. Ulaganja u elektroenergetski sustav iznose 101 milijardu kuna, a ostala ulaganja odnose se na prometnu infrastrukturu, napredna biogoriva, toplinarstvo, sunčane toplinske sustave te ulaganja u infrastrukturu fosilnih goriva – plina, nafte i naftnih derivata.

U strukturi oblika energije smanjio bi se udio tekućih goriva (s 39,2 posto u 2017. smanjio bi se u umjerenom scenariju S2 na 35,8 posto u 2030. i na 24,2 posto u 2050. godini, a u ubrzanom scenariju S1 na 36,6 posto odnosno na 20,6 posto).

Procjenjuje se da bi padao i udio prirodnog plina - s 28,1 posto na 26,4 posto do 2030., da bi zatim blago porastao na 28,7 posto u 2050. godini u scenariju S2, a u scenariju S1 pao bi na 25,8 posto u 2030. i na 22,3 posto u 2050.

U Strategiji se navodi i da će sva ta ulaganja povećati vlastitu opskrbljenost i sigurnost opskrbe energijom, a cijene plina, sirove nafte i naftnih derivata bit će tržišno uvjetovane. Pritom su pri izradi Strategije uzeti demografski trendovi koji upućuju na postupno smanjenje broja stanovnika, i to na 3,27 milijuna 2051. godine. Uz to, očekuje se da će Hrvatska sa sadašnjih 60 posto do polovine stoljeća doći na 90 posto BDP-a EU-a. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj će se pritom do 2050. smanjivati, a povećavat će se korištenje obnovljivih izvora energije (OIE). Tako bi se, prema drugom scenariju, ukupna potrošnja do 2030. smanjila za jedan posto, a do 2050. za 17 posto.