S namjerom da se u javnost pošalje poruka optimizma i uspješnih primjera, kao suprotnost u medijima učestalo plasiranih loših vijesti, u Opatiji je prošlog tjedna održana trodnevna znanstveno-stručna konferencija u organizaciji osječkog Ekonomskog fakulteta. Petnaesta je godina kako taj fakultet u suradnji s partnerskim institucijama organizira međunarodnu znanstvenu Konferenciju o interdisciplinarnom istraživanju u menadžmentu (IMR-Interdisciplinary Management Research).

I doista, na zadovoljstvo Borisa Crnkovića, dekana EFOS-a koji je nametnuo pozitivan "mindset" ove konferencije, kada je Slavonija, a posebice Osijek u pitanju, konferencija je bila na tragu uspješnosti.

Primjerice, jedan od panelista bio je i Krešimir Bubalo, bivši osječki gradonačelnik i osječko-baranjski župan, a sada član Uprave Peveca. Bubalo je samo koji dan prije proglašen najboljim domaćim financijskim direktorom u 2018. godini.

- Ovo je veliko postignuće i za mene osobno, i za Pevec. U poslovanju se svaki dan suočavamo s nekim rizicima, prije nekoliko godina identificirali smo ih 300 unutar kompanije i sve smo ih uspjeli prevenirati. Pevec je povećao prihode i dobit u posljednje tri godine, a povećali smo i plaće, jer nam je jako važno zadovoljstvo zaposlenika. Nadam se da to može biti poticaj i drugim tvrtkama da dižu plaće, ali i državi da smanji davanja - rekao je Bubalo.

Na konferenciji je sudjelovao i poduzetnik Mato Škojo koji je koji tjedna ranije realizirao prodaju Mlinara, tvrtku koja je pod njegovim vodstvom postala najveća pekarska industrija u Hrvatskoj. Škojo drži da je ova transakcija "win-win" situacija jer Mlinar, naime, ima znanje i proizvod, a novi vlasnik otvara vrata novim tržištima tržišta.

- Mlinar smo izgradili kao trokatnicu s temeljima za šesterokatnicu, tako da se ne bojim za budućnost tvrtke - slikovito je ovo u Opatiji opisao Škojo.

Uz njih, bilo je zadovoljstvo na otvorenju konferencije poslušati izlaganje Branka Baričevića, voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, rođenog Osječanina. Nisku uspješnih izlaganja prvoga dana konferencije pozdravnom riječju zaokružila je akademkinja Vlasta Piližota. Pozdravljajući ju, Barčević je naglasio kako je ova Osječanka bila prvi zaposleni hrvatski ekspert u tijelima Europske unije!

Ono što IMR konferenciju, izuzev značajne tradicije i opstojnosti čini posebnom, jest kontinuirani poticaj mladim znanstvenicima (doktorandima) koji, uz mentoriranje, imaju priliku predstaviti rezultate svog znanstveno-istraživačkog rada, a što im omogućava daljnji razvoj u znanstveno-istraživačkom procesu. U sklopu ove konferencije, svake godine organizira se dodatan program u obliku znanstveno-stručne rasprave koja je usmjerena prema aktualnim temama, a u suradnji s akademskom i poslovnom zajednicom te institucijama javnog sektora. Ove godine fokus je na budućnosti razvojnih politika Europske unije i izazovima hrvatskog gospodarskog "(ne)snalaženja".

Na tu temu održana su dva panela.

Otvarajući prvi, vezan uz članstvo Hrvatske u EU-u, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020., u kojem je Hrvatskoj na raspolaganju 10,7 milijardi kuna, do danas ugovoreno projekata u vrijednosti od 7,2 milijarde eura, odnosno 67 posto dodijeljenih sredstava, a isplaćeno su do sada 2,3 milijarde eura, odnosno 22 posto dodijeljenih sredstava.

- Članstvo u EU-u povezuje se s EU sredstvima koji su važni, ali važno je da je članstvo donijelo i veći BDP po glavi zaposlenika, veću zaposlenost i niz drugih pozitivnih učinaka - rekla je Žalac, dodavši da je politika Vlade stvoriti lance vrijednosti u gospodarstvu.

- Hrvatska je danas, šest godina nakon pristupanja Europskoj uniji, gospodarski znatno snažnija zemlja. O tome svjedoče svi pokazatelji, od povećane zaposlenosti, smanjene nezaposlenosti, do smanjenja javnog duga - rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK.

Dio ekonomskih analitičara i dalje je sklon upozoravati kako ipak "vozimo u nižoj brzini". Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta stava je kako je makroekonomska slika Hrvatske danas dobra. Pomaknuli smo se, ali, kaže da je to "najbolja slika koju vidimo“, ustvrdivši kako svi ostali dijelovi sustava, tehnologija, institucije, istraživanja, socijalne politike i zajednički ciljevi ne funkcioniraju kako bi trebali.

Vesna Škare Ožbolt ocjenjuje da je stanje u pravosuđu danas mnogo bolje, ističe da se mnogo napravilo, ali da ne možemo biti zadovoljni brzinom. "Nažalost, ključni problem je brzina. Doing business katastrofično pokazuje da je hrvatsko pravosuđe među posljednjima u Europi, znači – drugi se kreću brže od nas".

Mladen Vedriš slaže se da smo na dobrom putu za razliku od prve dvije godine nakon pristupanja EU-u kada se ništa nije dogodilo. Kod reformi, savjetuje, treba imati pristup fakulteta prema studentu, jer treba uvjeriti studente da je pametno položiti ispit, a to je dobro za njih.

- Tako i Vlada treba imati sposobnost uvjeriti društvo da su reforme dobre za njih - jasan je Vedriš.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić istaknuo je kako mladi odlaze van jer tamo imaju bolje uvjete i vide perspektivu koje u Hrvatskoj nema.

- Europa je dobra, ona kaže ono što moramo i ono što ne smijemo, a između toga je golem prostor koji Hrvatska treba iskoristiti za izgradnju naših institucija prema hrvatskim specifičnostima - stava je Jurčić.

U drugom panelu glavnu riječ vodili su predstavnici realnog sektora, među njima i spomenuti Škojo i Bubalo. Osnovno pitanje je bilo može li se dio zaposlenih iz javnog sektora prekvalificirati u realni sektor. Bubalo, koji ima iskustva i u javnoj upravi i u realnom sektoru, ističe kako je gotovo jednako "teško naći i pravog čovjeka, ali teško je i otpustiti."

- Moj odgovor je da radnika morate platiti, stoga je naš cilj u Pevecu da netoplaća bude tisuća eura - istaknuo je Bubalo.

Mato Škojo slikovito ovu temu pokazuje na primjeru Mlinara. "U Mlinaru svaki zaposlenik kada dođe na svoje radno mjesto točno zna što će taj dan raditi. No, je li tako i u javnom sektoru?", pita se Škojo.

U debati o stanju domaćeg gospodarstva sudjelovala je i Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, koja je istaknula kako je “privatni sektor pokazao da je borac, da se zna boriti”.

- Ono što je nakon krize napravio privatni sektor propustio je napraviti javni - istaknula je Deranja.