Nakon dugo priprema, predlaganja i usvajanja različitih amandmana, pa i nezadovoljstva turističkih djelatnika iz kontinentalnog dijela zemlje, prije desetak dana Sabor je usvojio paket od tri turistička zakona - Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i Zakon o turističkoj pristojbi.

Riječ je o zakonima, istaknuli su iz Ministarstva turizma, koji imaju za cilj povećanje učinkovitosti sustava turističkih zajednica, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini, osiguranje dostatnog izvora financiranja, unaprjeđivanje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda te razvoj turističke infrastrukture.

"Ova vlada od početka mandata donijela je niz zakonodavnih promjena te time stvorila uvjete za daljnji nastavak razvoja turizma te prilagodbu globalnim trendovima, odnosno modernom dobu turizma", izjavio je ministar Gari Cappelli u povodu usvajanja ovih zakona u Saboru. Dodao je kako se pozornost u zakonima poklonila poticanju razvoja turizma na kontinentu kroz udruživanje i kvalitetnije upravljanje destinacijama uz financijsku samoodrživost.

"U izradi ovih zakonskih prijedloga sudjelovali su predstavnici svih razina turističkih zajednica, kao i predstavnici načelnika/gradonačelnika/župana te su brojni njihovi prijedlozi postali sastavni dio zakona. Osim toga, u razgovoru s europskim kolegama dobio sam punu potporu, a čak je i predsjednik Svjetske turističke organizacije Zurab Pololikashvili najavio kako će naše rješenje pokazivati kao primjer drugima. Kada je o Europi riječ, možemo biti ponosni što je naša inicijativa za posebnu financijsku liniju unutar europskog proračuna na dobrom putu, a sjetimo se da trenutno ne postoje EU sredstva za izravno financiranje projekata u turizmu", kaže Cappelli.

Kako je pojašnjeno u Ministarstvu, sustav turističkih zajednica ovim paketom zakona uspostavlja se po modelu destinacijskog menadžmenta po uzoru na suvremene sustave u svijetu. Zatim, preustrojava se kroz udruživanje i racionalizaciju unutar sustava uz primjenu načela financijske samodostatnosti na način da se potiče udruživanje turističkih zajednica, kao i osnivanje za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kroz dodjeljivanje financijskih sredstava.

Posebna pozornost poklonjena je turistički nedovoljno razvijenim područjima i novim Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama i Zakonom o turističkoj pristojbi uvedeni su financijski instrumenti (Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent i Fond za udružene turističke zajednica) koji omogućavaju transparentnije financiranje turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima te se potiče udruživanje turističkih zajednica, kažu u ministarstvu. Županijske skupštine trebaju do 15. rujna donijeti odluke o visini turističke pristojbe za 2020. godinu. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te Zakon o članarinama u turističkim zajednicama stupaju na snagu 1. siječnja 2020.

U kontinentalnim županijama nisu posve zadovoljni novim zakonima. Primjerice, osječko-baranjski župan Ivan Anušić nedavno je podsjetio na to da turizam još uvijek doživljavamo "s morske strane", primjerice predsezona i posezona su na nacionalnoj razini definirane prema priobalju dok je upravo to vrijeme morske predsezone i posezone na kontinentu glavna sezona. Anušić je također naglasio da je nužno "promijeniti paradigmu gledanja na razvoj turizma u Hrvatskoj." Naveo je tako da je 20 godina javnih ulaganja države kroz projekte obnove kulturne baštine, ulaganja u javnu infrastrukturu - morske luke, autocesta, zračne luke, marine i sl., te vrlo efektivne turističke promocije Jadrana dalo svoj rezultat u pozicioniranju Hrvatske na globalnom turističkom tržištu. Iz toga možemo zaključiti, kaže Anušić, da je za današnji turistički rezultat privatnog sektora na moru jednako važan i javni sektor.

"Za to vrijeme, sve do mogućnosti financiranja kroz EU fondove, intenzitet te vrste investicija bio je daleko manji na kontinentu. Za razliku od obnove povijesne baštine Hvara ili Dubrovnika, obnova dvorca Zrinskih u Čakovcu ili osječke Tvrđe realizira se tek danas kroz EU fondove", istaknuo je Anušić. Naglasio je kako je sada prilika da se sustavno bavimo razvojem turizma na kontinentu te cjelogodišnjom ponudom.

- Najveća vrijednost novih zakona je uvođenje koncepta destinacijskog menadžmenta koji je nužan ako želimo učinkovit sustav koji pruža podršku razvoju tržišta. Ipak, najvažnijim držimo donošenje pravilnika koji su preduvjet za primjenu zakona te držimo da prateći programi i mjere moraju biti definirani na drukčiji način za potrebe priobalja i Zagreba, a drukčije za ostatak kontinenta. Važan korak u tome bilo bi uvođenje turističke indeksacije na razini cijele Hrvatske jer su potrebe i vrsta turističke ponude kontinenta i priobalja potpuno drukčiji. Trenutno su programi za turistički nerazvijena područja prostorno definirani na istim osnovama pa se tako čak 65 posto Istre smatra turistički nerazvijenim, a da se pritom ne uzima blizina najjačeg tržišta u obzir kao jedan od parametara. Očekujem da će novi zakoni te prateći pravilnici i programi raditi na promjeni takvih ustaljenih praksi u razvoju turizma u Hrvatskoj. Uključivanje "terena" u proces konzultacija oko njihovih priprema bit će neizostavan korak u tom procesu kako bi zakoni ostvarili svoju dugoročnu svrhu i dali jednaku priliku svima za rast i razvoj turističke ponude - kazala nam je direktorica HTZ-a Osječko-baranjske županije Ivana Jurić.