Objavljeno 18. svibnja, 2019.
Rast cikloturizma posebno se očekuje u neturističkim destinacijama, a to je prilika za razvoj turizma u cijeloj zemlji
Prije gotovo pet godina Ministarstvo turizma kojemu je tada na čelu bio ministar Darko Lorencin ocijenilo je da bi cikloturizam trebao biti jedan od glavnih generatora cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj. Koliko bi cikloturisti mogli bili bitni za ukupan naš turizam najbolje ilustriraju procjene Svjetske turističke organizacije prema kojima je u Europi oko 60 milijuna aktivnih biciklista, kao i podatak da u prosjeku cikloturisti na dan troše 53 eura.
Još su 2015. godine Ministarstvo turizma, tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Institut za turizam izradili akcijski plan za cikloturizam kako bi taj oblik turističke ponude bio bolje valoriziran i komercijaliziran. Procjene su govorile da će udio putovanja tijekom kojih je bicikliranje glavna aktivnost ili je bicikl glavno prijevozno sredstvo porasti do 2025. godine za više od deset posto, a također se očekuje velik rast pustolovno-sportskog turizma. Rast ovih oblika turizma posebno se očekuje u neturističkim destinacijama, a to je zapravo dobra prilika da se cijela Hrvatska pokuša pretvoriti u cikloturističku destinaciju.
Posljednjih godina velikim ulaganjima kroz mnoge projekte financirane iz fondova Europske unije gradi se biciklistička infrastruktura u mnogim područjima Slavonije i Baranje, jer infrastruktura je upravo ocijenjena kao slaba točka hrvatskog cikloturizma. Grade se biciklističke staze, no nažalost vrlo je malo umreženih staza u primjereno uređene rute na nacionalnoj razini. Višegodišnji je to problem te je, kako je to istaknuto u akcijskom planu, posljedica to da ne postoje pogodne veze između različitih dijelova Hrvatske, pa tako i ne postoji mogućnost stvaranja dužih atraktivnih biciklističkih itinerera. Sigurno je da osim toga nedostaje i informacija za cikloturiste, mreža servisa i usluga za iznajmljivanja bicikala, itd.
Dunavska ruta
Kroz Hrvatsku prolaze četiri EuroVelo (europske biciklističke rute) pravca, a od njih dva su na području Slavonije i Baranje. EuroVelo 6 - Atlantik - Crno more, u Hrvatskoj prolazi Dunavskom rutom (granica Mađarske - Batina - Osijek - Vukovar - Ilok - granica Srbije) u duljini od oko 150 kilometara. EuroVelo 13 - Ruta željezne zavjese u Hrvatskoj čini Dravska ruta (granica Mađarske - Gola - Sopje - Donji Miholjac - Petlovac - Batina - granica Srbije) u duljini od oko 190 kilometara.
Na Dunavskoj ruti, u Suzi, primjerice, ciljano je otvoren prije četiri godine mali kamp namijenjen biciklistima - Camping Suza Baranje, u vlasništvu OPG-a Kolar, inače dobro poznate vinarije.
Pansion Maksimilijan u Osijeku često ugošćava cikloturiste, a njegova vlasnica Jasmina Poznić priznaje da se s cikloturistima "srela" tek kada se počela baviti turizmom te je od tada upoznala njihove navike i potrebe. Primjerice, navodi ona, ljudi koji putuju biciklom i tako upoznaju krajeve kroz koje prolaze, u pravilu ne rezerviraju smještaj mnogo prije, osim ako nije riječ o Nijemcima, koji detaljno planiraju svoje rute.
- U proteklih deset godina kako smo saznavali što je potrebno cikloturistima mnogo smo njima toga u Maksimilijanu i prilagodili - od osiguravanja prostora za pranje i sušenje rublja, male kuhinje, garaže za bicikle s alatima za servisiranje... U svakom slučaju biciklisti su dobri gosti. Kažem to jer su prije postojale predrasude da su to ljudi koji putuju biciklom, jer nemaju novca. Naprotiv, cikloturisti su ljudi koji sigurno imaju novca, a to što za putovanje i taj specifičan način korištenja odmora koriste bicikl, to je njihov stil života. Imam i vrlo zanimljivu anegdotu o tome. Prije desetak godina jedan je stranac koji je došao biciklom do nas prespavao u šatoru koji je postavio u našem dvorištu. Tada dvorište nije bilo uređeno kao danas. Dopustili smo mu da koristi toalet i kupaonicu u pansionu. Prošle godine u prosincu kod nas su odsjeli predstavnici Svjetske banke koji su tu bili nekim poslom. Jedan od njih rekao nam je da je bio kod nas. ‘Sjećate se onoga koji je prije deset godina prespavao kod vas u dvorištu pod šatorom? E, to sam bio ja.‘ Dakle, to je najbolji primjer koji je profil tih ljudi koji putuju biciklom. Najčešće su to visokoobrazovane osobe sa solidnim primanjima, različite dobi - priča Poznić.
Promocijom do gostiju
Poznić drži da onim najprometnijim europskim biciklističkim pravcem koji obuhvaća naša područja - Dunavskom rutom (EuroVelo 6) relativno malo biciklista ulazi u Hrvatsku u odnosu prema ukupnom broju koji prolazi tim pravcem. Najveći broj biciklista nažalost, krenuvši sa zapada, put završava u Budimpešti. Oni koji nastavljaju put uz Dunav i idu kroz Hrvatsku, kada uđu iz Mađarske, ruta ih vodi kroz cijelu Baranju, dolaze u Osijek i idu dalje prema Vukovaru i Iloku i dalje u Srbiju. Zbog toga je Poznić stava da se naša Baranja, Osijek, Vukovar i Ilok, odnosno dionica EuroVelo 6 kroz Hrvatsku, treba promovirati u Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj.
No, da ne bude zabune, mnogi turisti na određena odredišta dolaze drugim prijevozom, da bi potom destinaciju obilazili biciklom. Takvih primjera imaju u OPG-u Ivica i Marica u Karancu. Vlasnici Nada i Marko Piljić imaju vrhunske bicikle koje daju na korištenje gostima za vožnje po Karancu, Banovom brdu, do vinarija, itd. Premda također brojni njihovi gosti donose svoje bicikle, kojima odlaze na izlete po okolici.
Igor Mikulić
Uglavnom ne koriste turističke agencije
Prema procjenama Svjetske turističke organizacije u Europi postoji više od 60 milijuna aktivnih biciklista različitih dobnih skupina. Oko 90 posto cikloturističkih putovanja organizirano je samostalno, a samo deset posto preko turističkih posrednika. Prema podacima Europskog parlamenta cikloturističko tržište EU-a, uključujući Norvešku i Švicarsku, svakodnevno raste. Broj jednodnevnih posjetitelja koji koriste bicikle tijekom svog putovanja teško je procijeniti, a broj cikloturista koji ostvaruju najmanje jedno noćenje procjenjuje se na 20 milijuna. Nešto više od četvrtine svih europskih cikloturističkih putovanja odvija se u Njemačkoj.
Žele lokalne proizvode, domaću hranu
Podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju kako cikloturisti pripadaju skupini srednje ili visoko obrazovanih turista. Najčešće putuju u paru (50 posto), oko 30 posto cikloturista dolazi u skupini od tri do pet osoba, a preostalih 20 posto su samci. Oko 60 posto cikloturista promijeni smještaj nekoliko puta za vrijeme putovanja, a oko 40 posto boravi u jednoj destinaciji. Cikloturisti u prosjeku troše 53 eura dnevno. Iskustva predstavnika privatnih smještaja u Osijeku i Baranji govore kako cikloturisti na odredištu u pravilu traže samo lokalne proizvode, domaću hranu, traže “restorane koji nisu namijenjeni turistima”, kušaju lokalna piva, vina...