Kronična je bubrežna bolest češća od dijabetesa, a danas se preko hemodijalize i peritonejske dijalize u Europi liječi oko pola milijuna ljudi. Podatci su to koje je jučer, u povodu otvorenja 6. Osječkih nefroloških dana, pred 150 sudionika iznio prof. dr. sc. Jerko Barbić.

Simpozij u Osijeku organizira se ove godine i prigodom 50 godina hemodijalize u Osijeku. Povijest nadomjesnog bubrežnog liječenja u Osijeku je za hrvatske, ali i svjetske prilike gotovo pionirska. Urološki odjel osječke bolnice započinje hemodijalizu 1969. godine. Od 1982. godine u Kliničkom bolničkom centru Osijek izvodi se i peritonejska dijaliza, vremenski također u skladu sa sličnom rutinom u zemlji i svijetu. Prve su eksplantacije u osječkoj bolnici izvedene još 1989. godine, a prva je transplantacija bubrega izvedena 2007. godine i podudara se s ulaskom Hrvatske u Eurotransplant program.

- Inače, u svijetu je prva hemodijaliza izvedena 1959. godine, a na području bivše Jugoslavije, u Ljubljani, samo tri godine poslije. Tada su u cijeloj Europi postojala 44 centra za hemodijalizu, koja su mogla liječiti do 1600 osoba. U Hrvatskoj je s hemodijalizom prvi započeo KBC Rijeka, a Osijek je danas nakon Rijeke i Zagreba najveći centar za hemodijalizu. Zanimljivo je da je u početcima u Hrvatskoj postojao samo jedan uređaj za hemodijalizu, a danas ih samo u KBC-u Osijek imamo 34. Mi godišnje liječimo od 140 do 150 osoba. U Osijeku je prvu hemodijalizu napravio prim. Ignac Stipanić, osnivač Odjela za urologiju. U početcima je proces trajao jako dugo, ali i danas osoba koja je izgubila bubrežnu funkciju mora dolaziti tri puta tjedno na hemodijalizu koja traje najmanje četiri sata. No, medicina se razvija, posebno u tehničkom smislu o ovom pitanju. Bioinženjering pokušava omogućiti hemodijalizu preko malih nosivih uređaja, ali to je daleka budućnost. Ipak, u posljednjih je 50 godina učinjeno jako mnogo, i prisjetimo se kako su prije toga ljudi ljudi umirali zbog otkazivanja bubrega, a danas je Hrvatska i u vrhu po broju transplantacija bubrega, podsjetio je prof. dr. sc. Barbić.