Kako izgleda budućnost kulturne i kreativne industrije, koji su trendovi i problemi u pojedinim sektorima, kako odgovoriti na postojeće izazove i u kojem se smjeru treba razvijati edukacija profesionalaca u kreativnom sektoru – pitanja su na koje se nastojalo odgovoriti na šest zasebnih sekcija i na završnoj raspravi u okviru događanja „Kreativna budućnost“, panel-rasprave o gospodarskim, znanstvenim i umjetničkim potencijalima kulturne i kreativne industrije, organizirane 10. travnja 2019. u prostorima Rektorata Sveučilišta u Osijeku.

Sekcija posvećena glazbenoj industriji i industriji događanja okupila je regionalne stručnjake za menadžment događanja (event management) i glazbenike različitih profila. Sudionici panela dali su svoje viđenje industrije za koju vjeruju da ima svijetlu budućnost s prihvaćanjem novoga digitalnog doba u pristupu publici i klijentima. Na sekciji posvećenoj scenskim umjetnostima i filmu zamijećeni su potreba za osiguravanjem bolje distribucije radova domaćih umjetnika na nacionalnoj i međunarodnoj razini, zatim nužnost vrjednovanja i poticanja izvrsnosti studenata umjetničkih akademija kao i potreba izvaninstitucijskoga umrežavanja i sinergijskoga djelovanja. Sekcija posvećena kulturnom i kreativnom turizmu prepoznala je velike potencijale u pet slavonskih županija, no poteškoće su i dalje u nedostatnim izvorima financiranja. Sekcija posvećena dizajnu i oglašavanju kao ključni je trend u sektoru prepoznala preseljenje poslovanja na društvene mreže kroz koje se sve više oblikuju stavovi potrošača o proizvodima i uslugama. Tema izdavaštva, nakladništva i medija donijela je raspravu o tome što su etabliranje i razvoj kulturne i kreativne industrije donijeli pozitivnoga i negativnoga na ovim područjima te kako vide njihovu budućnost, osobito u Hrvatskoj. Kao jedno od ključnih pitanja i problema nametnule su se promjene zahtjeva čitatelja i publike u suvremenom okruženju. Na sekciji posvećenoj digitalnoj kulturi i industriji računalnih igara zaključeno je kako muzeji polako, ali sigurno uvode tehnologiju u svoje poslovanje, a industrija se računalnih igara u regiji još suočava s problemima pionira u sektoru na ovim prostorima. Bolja regulativa, orijentacija na EU fondove i olakšice za poslovanje prepoznati su kao rješenja za aktualne probleme.

Završna dva panela donijela su i nove zaključke vezane uz trendove u industriji. Iz svega rečenog u sekciji „Intelektualno vlasništvo – izazovi jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije“ proizlazi da je pitanje autorskih prava u svim područjima do sada bilo zapostavljano i nerijetko je dolazilo do njegovih brojnih kršenja. Donošenje Direktive o autorskim pravima pomiče granice i prebacuje odgovornost na velike platforme kao i obvezu pravednije podjele prihoda ostvarenih od autorskih djela u bilo kojem području. Panel o budućnosti kreativnoga sektora i kreativnoj edukaciji definirao je glavne probleme u kulturnom sektoru kao što su nedovoljno poznavanje kulturnih i kreativnih industrija, znatna usmjerenost gospodarske i edukativne politike prema tzv. STEM području te daljnje zanemarivanje velikoga gospodarskog potencijala profesionalaca iz umjetnosti i kulture.

Panel je zaključen odlukom o zajedničkom nastupu Sveučilišta i Akademije prema Ministarstvu kulture i Ministarstvu gospodarstva u cilju jasnijega definiranja zanimanja iz kreativnoga sektora u nacionalnoj klasifikaciji.