Prema podatcima objavljenim na stranicama HZZO-a, lista čekanja za UZV abdomena u KBC-u Osijek protegla se na 153 dana, odnosno prvi je slobodni termin 16. listopada ove godine.

U Domu zdravlja Osijek za tu pretragu trenutačno upisuju pacijente za kolovoz ove godine, a, prema HZZO-u, lista čekanja je oko 60 dana. Slično je i u domovima zdravlja u Đakovu i Donjem Miholjcu, a nešto je kraća lista u Belom Manastiru. U našičkoj Općoj bolnici liste navodno nema. No zato se na UZV dojke u potonjoj bolnici čeka 136 dana, a u KBC-u Osijek lista se protegla na 140 dana. U osječkom se Domu zdravlja za to čeka oko 60 dana. Na UZV srca u KBC-u Osijek čeka se čak 264 dana, odnosno prvi je slobodni termin početkom veljače sljedeće godine, a u osječkom Domu zdravlja i za tu pretragu lista je oko 60 dana. Za UZV abdomena i dojke liste čekanja postoje čak i u privatnim ordinacijama, a radiolozi navode kako je razlog tome opća dostupnost te pretrage, ali i pretjerano upućivanje na ultrazvučno snimanje.

- U KBC-u Osijek prosjek je čekanja na UZV 90 dana. S jedne strane medicina je u novom dobu, a mi ne izmišljamo dijagnoze, nego ih tražimo ili dijagnosticiramo s pomoću suvremene opreme. Tu je i znatno viša razina svijesti o kvaliteti života, a UZV uređaji danas su široko rasprostranjeni i dostupni te je upućivanje na tu vrstu snimanja umnoženo. Razloga je za sve duže liste čekanja za UZV snimanje nekoliko. Prvo, UZV abdomena bi se, primjerice, trebao raditi samo na tašte. Pretpostavimo i da se na UZV šalje bolesna, a ne zdrava osoba. To znači da nekoga ne možete držati na tašte do poslijepodne, pa se UZV abdomena radi u 90 posto slučajeva samo prijepodne. Mi ga, primjerice, poslijepodne radimo samo onim pacijentima koji nikako ne mogu doći u jutarnjem terminu. No čak i da ste prijepodne samo žvakali gumu za žvakanje, upitna je kvaliteta snimanja koje ćemo obaviti poslijepodne. S druge strane, danas bilježimo masovno slanje na UZV snimanje, iako ono ima svoja ograničenja i njime se postiže samo screening, a ne precizna dijagnoza. Problem je i što u većini slučajeva dobivamo posve nespecificirane uputnice, na kojima se traži UZV abdomena. Takva uputnica nama ne znači ništa jer ne znamo što tražimo. Na njoj bi zapravo moralo pisati, primjerice, "UZV žučnog mjehura radi isključenja sumnje na žučne kamence" ili "UZV bubrega radi procjene toga i toga". Ovako imamo nepotrebno opterećivanje ambulanti. Moje je mišljenje kako prvo treba filtrirati one kojima uistinu treba UZV, konkretizirati upite za ultrasoničare, specificirati ciljane organe pregleda, a kontrolne intervale svesti na razumnu razinu, a ne da pacijenta šaljemo prerano na snimanja nakon određenih zahvata, pa dobivamo lažne rezultate. Time će se skratiti liste i racionalizirati troškovi, komentirao je za naš list situaciju doc. dr. sc. Tamer Salha - predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Osijek.