Peta generacija mobilne mreže, poznatija pod nazivom 5G, postala je u javnosti i medijima iznimno česta tema, o kojoj svesrdno raspravljaju stručnjaci, laici i političari, s različitim, pretežito opozicijskim, stavovima i predviđanjima.

Dok jedni "dokazano" vjeruju kako 5G donosi štetu za okoliš i zdravlje ljudi, drugi uvjeravaju kako implementacija te mreže može donijeti samo tehnološki i gospodarski napredak, postavljajući snažne temelje za takozvanu 4. industrijsku revoluciju. Stoga, kako bismo doznali što točno 5G označava, koje su prednosti i nedostatci ove mobilne mreže, te kako će teći njezina implementacija u cijelom svijetu, provjerili smo s Valentom Turkovićem, stručnjakom za elektrokomunikacijske veze i vlasnikom osječke IT tvrtke Crisis Innovation Lab, koji će novu verziju svog proizvoda, poznatog Wi-Fi routera MeshPoint, uskoro prilagoditi i za 5G mrežu.


- Cijeli pojam 5G vrlo je opsežan, a obuhvaća mnogo stvari. Primjerice, postoji sam 5G protokol koji se može postaviti i na staru vrstu opreme, poboljšavajući rad ustaljene 4G mreže, ali to se onda ne može nazvati klasičnom petom generacijom mobilne mreže. Danas tako govorimo o jednakoj situaciji kao na prijelazu s 3G na 4G mrežu otprije nekoliko godina, jer je tek potrebno izgraditi i unaprijediti cjelokupnu infrastrukturu na razini države. Naime, važno je kakva je vrsta veze do svakog odašiljača, jer u Hrvatskoj optičke veze većinom postoje samo na odašiljačima u većim gradovima, gdje se ostvaruju velike brzine interneta, koje bi s 5G mrežom bile još veće, ali do problema dolazi u mnogim općinama i ruralnim sredinama, gdje nema optičkih kabela do svakog tornja, pa se ne može ostvariti ni približna brzina koja se reklamira uvođenjem 5G mreže - pojašnjava Turković podsjećajući na neke prednosti, ali i nedostatke nove mobilne mreže.


- Frekvencije odašiljanja rada u 5G mreži donose veće brzine prijenosa, što je njezina osnovna prednost, dok je glavni nedostatak mnogo manji domet mreže, koji naspram 4G mreže s dosegom do dva kilometra iznosi tek par stotina metara. Stoga bi se za savršenu implementaciju 5G mreže trebali postaviti odašiljači gotovo na svakom raskrižju, na mnogim rasvjetnim stupovima i prometnim znakovima, do kojih se optički kabeli teško mogu dovesti. Tako nas, dok se ne prilagodi cijela infrastruktura, očekuju samo neke 5G točke s malim dometom na frekventnijim dijelovima gradova - otkriva osječki stručnjak za elektrokomunikacije naglašavajući kako glavno pitanje operatera još ostaje kako uopće provesti cjelokupnu 5G mrežu s dalekosežnijim dometom.


Takva raširenost i iznimna blizina baznih stanica 5G mreže zabrinjavaju mnoge građane, koji strahuju od radijacije i mogućeg kancerogenog utjecaja te mobilne mreže, iako su radijaciji izloženi ponajviše od strane osobnih mobilnih telefona.


- Kao i svaka nova tehnologija, dok se ne napravi opsežna studija, ne može se znati šteti li 5G ljudima i okolišu. Prema mojem znanju elektrokomunikacijskih veza i osnovnih zakona fizike, rekao bih da ove frekvencije nisu štetne jer ne penetriraju u organizam, odnosno dolaze samo do sloja kože. Primjerice rendgen i snažnije frekvencije prolaze kroz cijelo tijelo, ioniziraju ga i zato su opasne, dok su frekvencije 5G mreže puno više, a s manjom snagom. Tako same bazne stanice ne predstavljaju toliki problem, jer 5G frekvencije ne prodiru kroz zidove, staklo, pa i kožu, koliku potencijalnu opasnost nose naši uređaji, koje držimo blizu tijela ili na uhu - ukazuje Turković, ističući u tom kontekstu još jedan nedostatak 5G tehnologije, koja ne može signalom "pokriti" neki objekt, nego je trenutno namijenjena prvenstveno vanjskim prostorima.

Naposljetku, uvođenje 5G tehnologije nije više samo stvar prestiža, nego predstavlja i veliku tržišnu borbu, jer bi se prema procjenama Europske komisije prihodi vezani uz 5G do 2025. godine mogli popeti na vrtoglavih 225 milijardi eura.


- To je sve "igra velikih igrača" na globalnoj razini, jer se za ugovore s operatorima bore kineski Huawei, koji se smatra liderom u proizvodnji 5G tehnologije, a prate ga Ericsson, Siemens i Nokia, dok se usporedno vodi i borba u stvaranju satelitske mreže, gdje tvrtke poput SpaceXa i OneWeba u idućim godinama žele lansirati tisuće svojih satelita u Zemljinu nisku orbitu, omogućavajući tako postavljanje 5G mreže bilo gdje u svijetu - otkriva Valent Turković iz osječkog Crisis Innovation Laba naglašavajući kako se tek nakon razrješenja ovih financijskih i geopolitičkih utakmica, kao i nakon uspostave jasnijih zakonskih propisa pod utjecajem opsežnih ekoloških istraživanja može očekivati široka implementacija 5G mreže.
Prvi korak k tome cilju, bar u EU-u, napravljen je 14. svibnja kada je Europska komisija usvojila provedbenu odluku o usklađivanju frekvencijskog pojasa od 26GHz za bežične mreže, čime se omogućava uvođenje usluga poput videokomunikacije visoke rezolucije, ali i virtualne i proširene stvarnosti zbog niske latencije. Naime, ovom odlukom dovršava se koordinacija sva tri pionirska frekvencijska pojasa potrebna za uvođenje 5G mreže, dok takvo usklađivanje stvara osnovu i za prekograničnu bežičnu komunikacijsku uslugu, te postavlja zajedničke tehničke uvjete za korištenje pojasa u državama članicama. Komisija je odlučila da bi se usklađivanje trebalo dovršiti do početka travnja 2020. godine u svim državama članicama, a 5G će se, kao što Valent Turković i predviđa, prvo razviti u velikim gradovima i uzduž važnih prometnih putova, ali i na područjima industrijskih i poslovnih zona.