Novosti
NAPETO UZ GRANICU

Dolazi novi val migranata, a EU očekuje da ga Hrvatska zaustavi
Objavljeno 15. svibnja, 2019.
Stručnjaci vjeruju da je u sjeverozapadnoj BiH puno više ilegalnih migranata nego što se službeno prikazuje

Od početka proljeća u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Hrvatskoj zamijećen je sve veći broj ilegalnih migranata koji, koristeći tzv. zapadnobalkansku rutu, pokušavaju doći do zapadnoeuropskih zemalja.

Najdramatičnije je trenutačno u Unsko-sanskom kantonu u BiH, gdje trenutno boravi i do 5000 ilegalnih migranata, a tamošnje lokalne vlasti upozoravaju kako bi se njihov priljev trebao smanjiti oštrijom kontrolom istočnih granica BiH. U prihvatnim centrima u Velikoj Kladuši, Bihaću i Cazinu moguće je smjestiti samo njih oko 3000, a neprestani dolazak novih ilegalaca sve je veći sigurnosni i zdravstveni problem. S druge strane, prema podatcima hrvatskog MUP-a, lani je u nezakonitom prelasku granice ili boravku u RH uhićeno osam tisuća migranata.

Sve teži nadzor
Napetost uz granicu s Hrvatskom u BiH neprijeporno postoji, to prije što u toj zemlji objektivno nedostaje koordinacije na saveznoj razini, ali i policijskih snaga koje bi priječile ilegalan prelazak granice prema Hrvatskoj. Prema podatcima sigurnosnih agencija u BiH, od početka ove godine u tu je zemlju ušlo oko 6000 migranata, a desetci tisuća ih se nalaze u Grčkoj tražeći način da krenu prema zapadu.

Da je intenzitet migrantskih aktivnosti posljednjih mjeseci u porastu svjedoče i svakodnevne vijesti hrvatske policije o susretima s migrantima. Tako je u utorak ujutro u Međimurskoj županiji s ceste sletjelo vozilo s 11 ilegalnih migranata. Prošloga su tjedna u Sloveniji dva Alžirca i Marokanac svezali i oteli starca i njegov automobil, ali su ga nakon dva sata i pustili. U hrvatskim zatvorima nekoliko desetaka osoba čeka početak postupka zbog pokušaja prijevoza ilegalnih migranata preko granice.

U ponedjeljak je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina upozorio kako policija sve teže nadzire "zeleni dio" državne granice na području Gorskog kotara, jer se s dolaskom proljeća povećao pritisak migranata koji ilegalno ulaze u Hrvatsku. Od MUP-a je zatražio dodatne snage kao pomoć Policijskoj upravi primorsko-goranskoj. Zamolio je ministre obrane i unutarnjih poslova te u pismu i premijera Andreja Plenkoviću da joj se, uz činjenicu da primorsko-goranska policija ulaže nadljudske napore s resursima kojima raspolažu, pošalju dodatne snage u pomoć, "jer je jako teško kontrolirati zeleni dio županije kada se migranti rasprše." Naglasio je da su mještani Gorskog kotara uznemireni i zabrinuti za svoju sigurnost, da se ne želi stvarati panika, ali i kako je "činjenica da se, pogotovo dolaskom proljeća, povećava taj migrantski pritisak."

Demograf Stjepan Šterc smatra kako će ove godine migrantski val biti nešto intenzivniji nego što je bio proteklih nekoliko, ali još uvijek ni blizu onome što je Hrvatska doživjela 2015. No činjenica jest, dodaje, da se ugrožava prigranična zona Hrvatske, pojavljuju se pojedinačni incidenti, a zatražena je i pojačana kontrola granice koja vodi do najkraćeg koridora između sjeverozapada BiH i Slovenije, gdje je sada najveći pritisak.

- S obzirom na to da je to ispražnjen prostor, on je i pogodan za migrantske rute koje nisu kontrolirane. Bez obzira na neke projekcije i očekivanja, rekao bih da se tome vrlo ozbiljno mora pristupiti. Moje je mišljenje da je u sjeverozapadnom dijelu BiH puno više migranata nego što se službeno prikazuje - kaže Šterc. Smatra kako se na globalnoj razini ništa specijalno ne događa na prostorima s kojih migranti najčešće stižu, a i Europa je ipak malo zaustavila tu priču jer su vidjeli da nije tako jednostavno doći do radne snage na način na koji su to oni prvotno zamislili. To, kaže, izaziva čitav niz nezgodnih situacija s domicilnim stanovništvom. No dodaje kako ta priča ostaje otvorena i intenzivira li se, mogla bi nam, s obzirom na dosadašnja iskustva, izazvati dosta velikih problema. "A svi zapadno od nas očekuju da mi zaustavimo migrante", podsjeća Šterc.

Čekali su proljeće
Prema riječima Jadranke Polović, politologinje s Međunarodnog sveučilišta Libertas, današnja situacija u dijelu BiH je očekivana jer je velik pritisak cijele godine na granicama Grčke, Albanije i Crne Gore, gdje je oko 60.000 migranata čekalo proljeće za polazak. I ovo što se sada događa vidi očekivanom posljedicom propusnosti BiH granica, te stoga smatra da je situacija prilično problematična, posebice u sjeverozapadnoj BiH, prema granici s RH.

- U Hrvatskoj se o tome malo ili nimalo ne govori. EU očekuje da zaustavimo migrante, a objektivno nemamo dovoljan broj policajaca za to, niti je realno moguće u cijelosti se zaštititi od ulazaka iz BiH. Nego bi EU, ako želi da joj Hrvatska brani granicu, na neki način trebala pružiti Hrvatskoj dodatnu pomoć u tehničkoj opremi. U tom kontekstu treba računati i na vojne snage, iako ih Hrvatska, naravno, ne želi upotrijebiti - ističe Polović. Situaciju u bihaćkoj regiji ocjenjuje iznimno napetom, gdje nerijetko dolazi i do konfliktnih situacija između domaćeg stanovništva i migranata te smatra da je sve zajedno odavno izašlo iz sustava uobičajenog stanja.

Igor Bošnjak
ŠTERC: NUŽNOST PRAVOG PRISTUPA
“Nažalost, pritisak ostaje stalan jer je i migracijski potencijal velik, tako da se tome doista mora posvetiti ozbiljna pozornost. I ovi su incidenti, koji se zasad samo povremeno javljaju, za one pojedince kojima se događaju zapravo veliki i mogu se između ostaloga reflektirati i ozbiljnije na predstojeću turističku sezonu u našoj zemlji. Ne smijemo zaboraviti da kroz taj prostor prolaze i turisti prema jugu i situacija nije tako jednostavna kako se to ponekad pokušava prikazati. Naime, ozbiljna su priča već i oni migranti koji su stacionirani u Bosni i Hercegovini, kao i ono što se može čuti od domicilnog stanovništva na tom prostoru, a sve zajedno može biti vrlo znakovito i sugerira nužnost pravog pristupa tom pitanju”, rekao nam je demograf Stjepan Šterc.
Jadranka Polović

politologinja sa Sveučilišta Libertas

PROBLEM KOJI JE U BiH DIJELOM SKRIVEN ISPOD TEPIHA

Kada govorimo o BiH, ali i regiji u cjelosti, riječ je o pogoršanoj sigurnosnoj situaciji. Nisu tu samo migranti, nego je riječ i o velikom broju povratnika s ratišta, s kojima se ne mogu boriti ni razvijene Austrija ili Njemačka, a kamoli BiH ili Kosovo. Primjerice, informacije koje govore da je na Kosovo nedavno vraćeno 19 udovica s djecom, žena koje se bile unutar Islamske države, kod nas nisu ni prenesene. Znači, ima jako puno mladih, ali i starijih radikaliziranih ljudi, upozorava Jadranka Polović. Dodaje kako je to za BiH, koja ionako ima mnogo političkih i gospodarskih problema, još jedan u nizu. Ali je on, dodaje, s obzirom na migrante i radikalizaciju, dijelom skriven ispod tepiha.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STRUČNJACI O SIGNALIMA NOVE EKONOMSKE KRIZE

Strah od recesije u SAD-u, prve naznake i u Europi

2

PREDSTAVNICI SINDIKATA ZDRAVSTVA NEZADOVOLJNI

Ne odustaju od povećanja plaća, ali se pripremaju i započeti štrajk ako treba

3

MINISTRICA OBRAZOVANJA NAJAVILA

Spremno je sve što je nužno i važno za kurikularnu reformu