Novosti
SVAKA OSOBA IMA PET-ŠEST KILOGRAMA “VIŠKA”

Istraživanje: Vjerojatnost za debljinu veća u hrvatskim ruralnim sredinama
Objavljeno 15. svibnja, 2019.

Međunarodno istraživanje o kretanju tjelesne mase odraslih osoba u urbanim i ruralnim sredinama, u kojem su sudjelovali i hrvatski stručnjaci, pokazalo je kako je u Hrvatskoj vjerojatnost za debljinu u ruralnim sredinama veća 44 posto kod muškaraca te 40 posto kod žena, objavio je u utorak Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Istraživanje je proveo Imperial College iz Londona, a rezultati su objavljeni 9. svibnja u međunarodnom časopisu "Nature". Obrađeni su podatci o tjelesnoj visini i masi više od 112 milijuna odraslih osoba iz urbanih i ruralnih područja iz 200 zemalja, u razdoblju između 1985. i 2017. godine. U provedbu studije bila je uključena mreža od više od tisuću stručnjaka diljem svijeta, uključujući i Sanju Musić Milanović iz HZJZ-a.

Studija je pokazala kako je na globalnoj razini u razdoblju od 1985. do 2017. zabilježen prosječni porast indeksa tjelesne mase (ITM) od 2 kilograma u žena i 2,2 kilograma u muškaraca, odnosno da svaka osoba ima pet do šest kilograma tjelesne mase više. Pritom se više od polovine globalnog porasta u debljini u razdoblju od 33 godine može pripisati rastu ITM-a u ruralnim područjima.

U nekim zemljama niskog i srednjeg dohotka ruralna područja pridonosila su s 80 posto ukupnog porasta ITM-a u tom razdoblju. Tako je od 1985. prosječni ITM u ruralnim područjima porastao za 2,1 kilogram i u žena i u muškaraca, a u gradovima je zabilježen porast ITM-a od 1,3 kilograma u žena i 1,6 kilograma u muškaraca. To upućuje na zaprepašćujuće razlike nastale u posljednja tri desetljeća. Naime, žene i muškarci koji su živjeli u gradovima 1985. u više od tri četvrtine zemalja imali su viši ITM od onih u ruralnim područjima, ali se s vremenom ta razlika u velikom broju zemalja smanjila ili čak promijenila smjer.

U skupini zemalja s visokim dohotkom povećanje tjelesne mase u ruralnim područjima bilo je posebno vidljivo u žena, a stručnjaci to povezuju s nedostatcima života izvan gradova: nižim dohotkom i razinom obrazovanja, ograničenom dostupnošću i višim cijenama pravilnih namirnica te s manje sportskih i rekreacijskih ustanova. U razdoblju od 1985. do 2017. ruralna područja u zemljama s nižim i srednjim dohotkom doživjela su porast dohotka, unaprjeđivanje infrastruktura, razvoj poljoprivredne mehanizacije i povećanje broja automobila, što dovodi do smanjenja potrošnje energije, ali i veće potrošnje procesuiranih prehrambenih proizvoda i proizvoda niže kvalitete zbog nedostatka adekvatne zakonske regulative. Ti čimbenici pridonose bržem porastu ITM-a u ruralnim područjima. H
ITM PORASTAO U SVIM ZEMLJAMA
Na nacionalnoj razini došlo je do blagog snižavanja ITM-a u razdoblju od 1985. do 2017. u žena u dvanaest europskih zemalja (Grčka, Španjolska, Litva, Republika Češka, Italija, Portugal, Srbija, Francuska i Malta) i pacifičkog dijela Azije (Nauru, Singapur i Japan). Drugi ekstrem odnosi se na žene u Egiptu i Hondurasu, gdje je zabilježen porast ITM-a od 5 kilograma. ITM je porastao u svim zemljama, najviše u Sv. Luciji, Bahreinu, Peruu, Kini, Dominikanskoj Republici i SAD-u, svagdje za više od 3,1 kilograma. Žene iz ruralnih područja zemalja središnje i istočne Europe imale su, u odnosu prema ostalim zemljama, veću tjelesnu masu od onih iz urbanih sredina za oko jedan kilogram, i to u Bjelorusiji, Češkoj i Latviji. Ta razlika ostala je uglavnom nepromijenjena od 1985. godine. S obzirom na muškarce iz ruralnih područja najveća razlika zabilježena je u Švedskoj, Češkoj, Irskoj, Australiji, Austriji i SAD-u. Muškarci iz ruralnih područja imali su ITM za oko 0,35 kilograma viši od onih iz urbanih područja.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana