Nakon što su se građani odazvali pozivu sindikata i svojim potpisima poduprli njihovu inicijativu za raspisivanje referenduma kojim bi se pokušalo spriječiti dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, sindikalni su organizatori napravili važan korak bliže održavanju takvog referenduma.

Podsjetimo, prema navodima sindikalnih čelnika, iako je prebrojavanje potpisa u tijeku, prikupljeno ih je više od 600 tisuća, daleko više od nužnih 373.586. Za približno dva tjedna realno je očekivati kako će kutije s potpisima stići u Hrvatski sabor, dok bi se sam referendum, ako sve prođe onako kako to organizatori zamišljaju, mogao održati u rujnu.


Da od potencijalnog spora oko održavanja referenduma ipak nismo tako daleko, svjedoči činjenica da ni ustavnopravni stručnjaci oko toga nisu posve suglasni. Primjerice, Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, načelno je još prije mjesec dana upozorila da ako je prijedlog zakona u skladu sa svim formalnim zahtjevima Ustavnog suda te ako se referendum održi i prođe, onda predložene izmjene postaju zakonom i dijelom pravnog poretka RH, ali i da je situacija nešto složenija kada je riječ o sadržaju referenduma, s obzirom na to da će "referendumsko pitanje razvidno imati jasne financijske posljedice za državni proračun." Naime, država će morati pronaći sredstva da bi umirovljenici dobivali odgovarajuće mirovine, a njegovo donošenje isključivo je u ovlasti Hrvatskog sabora, pa je i Barić istaknula kako je upitno može li se "samo tako intervenirati u zakonodavstvo s financijskim posljedicama, i to vrlo ozbiljnim za održivost državnog proračuna u širem smislu", te može li to uopće biti temom referenduma. Njezina je procjena tada bila da referendumska inicijativa "67 je previše" ima samo 30 posto šanse uspješno proći instancu Ustavnog suda.


No razmišljanja oko toga su vrlo različita. Tako osječki ustavnopravni stručnjak Mato Palić to ne vidi spornim te je prema njegovu mišljenju pitanje u skladu s Ustavom. On ističe kako organizacijski odbor inicijative mora u daljnjoj proceduri prikupiti sve potpise i Hrvatskom saboru podnijeti zahtjev za raspisivanje referenduma. Potom će pak Sabor zadužiti Vladu da provjeri pravovaljanost potpisa.


- Nakon što bude okončan taj dio, Vlada će Saboru poslati izvješće o broju prikupljenih potpisa. Ako on bude 10 posto ili više od već spomenutog ukupnog broja birača, Sabor može raspisati referendum ili se pak obratiti Ustavnom sudu s pitanjem ustavnosti pitanja - kaže Palić. U roku od 30 dana Ustavni sud mora donijeti odluku i dostaviti je Saboru. Ako su ispunjeni svi uvjeti za to, tada Sabor mora donijeti odluku o raspisivanju referenduma.


Prema mišljenju stručnjaka, objektivno je nemoguće da čak trećina potpisa bude nevažeća, pa takav rasplet ne treba očekivati. Ono oko čega se gotovo svi slažu je da hrvatska zakonska regulativa o pitanju referenduma nije dovoljno kvalitetno osmišljena i nužne su joj izmjene. S obzirom na činjenicu da je stav vladajućih kako bi se eventualnim prolaskom ovog referenduma dugoročno nanijela velika šteta održivosti sustava, jasno je kako će se oko svega toga još lomiti koplja. Prema riječima političkog analitičara Davora Gjenera, onaj tko poduzima određene korake i povlači poteze, onda snosi i konzekvence. I to je, dodaje, "vrag" koji leži u ovom problemu. Naime, dodaje, da je sindikatima stalo do konsolidacije mirovinskog sustava, onda ne bi raspisivali referendum o pitanju rada do 67. godine i penalizaciji prijevremenog umirovljenja, nego bi postavili pred građane puno važnije pitanje, i koje je bilo "mantra jedinog ozbiljnog hrvatskog sindikalca" - Dragutina Lesara. Prema Gjenerovim riječima, Lesar je isticao da treba razdvojiti zarađene mirovine od povlaštenih.

- Onoga trenutka kada se to napravi, onda dolaziš na čistinu nakon koje možeš donositi odluke. To ne znači da je moguće ukinuti mirovine po posebnim propisima, ali isto tako znači da nije moguće kompletan teret mirovina po posebnim propisima prebaciti na teret mirovinskog fonda. Pa onda država uskače jer se ne mogu plaćati iznosi mirovina koje bi po zakonu morala isplatiti. Dakle, država ponovno nije imala "tri čiste" u ovoj mirovinskoj reformi otići do kraja, iako valja reći da sve što je napravljeno u njoj ide u pravom smjeru. I mirovinski sustav je nešto bolji nego što je bio prije te reforme. To sindikati znaju, ali se neodgovorno poigravaju, pokazuju snagu, a ne preuzimaju odgovornost za ključno pitanje. Jer da su skupljali potpise za to pitanje, isto tako bi ih skupili, ali bi onda napravili nešto korisno za društvo i prisilili Vladu da napravi ono što sama nije bila spremna napraviti - upozorava Gjenero.


Na pitanje koliko je realno očekivati da Ustavni sud eventualno procijeni to referendumsko pitanje neustavnim, naglašava kako postoji razlog zašto nije moguća neposredna demokracija, nego u demokratskim društvima odluke morate donositi posrednom demokracijom i u parlamentarnoj proceduri.
- Čini mi se da je i pitanje mirovinskog sustava takvo da se o njemu ne može odlučivati bilo gdje drugdje osim u parlamentarnoj raspravi. Međutim, to nigdje precizno ne piše i onda imate pravilo da je vlastima dopušteno samo ono što u zakonima eksplicite piše, a da je građanima dopušteno sve što im nije zabranjeno. Tako da će u Ustavnom sudu znati da ako dopuštaju ovo pitanje, rade protiv logike parlamentarizma, ali u skladu s elementarnim demokratskim načelima. I kakva god odluka da se donese, ona neće biti dobra - kaže Gjenero.