Vlasti Bosne i Hercegovine hitno se moraju suočiti s ozbiljnošću migrantske krize i poduzeti mjere kako bi se ona kontrolirala jer je stanje na području Unsko-sanske županije, gdje je koncentriran najveći broj migranata, postalo neizdrživo, upozorio je u ponedjeljak predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić.

Sudjelujući na tematskoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Ružnić je kazao da trenutačno na području Unsko-sanske županije boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata, a smještaj je moguće osigurati samo za njih 3200, u prihvatnim centrima u Bihaću, Velikoj Kladuši i Cazinu.

Prošle godine kroz tu županiju prošlo je 19.200 migranata iz 46 zemalja, a zbog izvanrednog stanja postoji dvanaest nadzornih točaka na kojima policija mora neprestano dežurati kako bi kontrolirala priljev novih migranata i s tom zadaćom jedva izlazi na kraj. U nastojanju da smanji pritisak na granicu s Hrvatskom, policija iz tog dijela BiH je od početka 2019. s nadzornih točaka vratila 3300 migranata koji su tamo stigli autobusima i vlakovima.

Prema podatcima sigurnosnih agencija u BiH, od početka ove godine u tu je zemlju ušlo oko 6000 ilegalnih migranata, što je dvostruko više u usporedbi s istim razdobljem 2018. Na području Unsko-sanske županije s migrantima rade samo dva inspektora Službe za poslove sa strancima, državne i entitetske vlasti do sada nisu preuzele nikakvu odgovornost, a na kraju se pokazalo kako država uopće nema strategiju upravljanja migrantskom krizom, kazao je Ružnić. "Unsko-sanska županija traži da svi podjednako podnesemo teret ove krize", istaknuo je Ružnić, upozorivši kako rješenje tog problema "nije na Korani, nego na istočnim granicama BiH", koje moraju što prije biti stavljene pod puni nadzor.

Njegova je procjena kako će se cijela regija, pa tako i BiH, problemom ilegalnih migracija u sadašnjim razmjerama morati baviti bar još deset godina, pa je stoga potrebno što prije poduzeti mjere kako bi se taj problem kontrolirao.

Nermina Ćemalović, županijska ministrica zdravstva, upozorila je da je sustav zdravstvene skrbi u Unsko-sanskoj županiji pod golemim pritiskom te da je higijensko-epidemiološka situacija "izvan kontrole". Tijekom 2018. godine zdravstvene su ustanove pružile pomoć migrantima u više od 30 tisuća slučajeva, a sve je to županijski proračun stajalo više od dva milijuna eura. Kazala je da je najviše migranata iz Afganistana, Irana, Pakistana, Egipta i Libije, a samo manji broj iz Sirije. Riječ je pretežito o mlađim muškarcima, a ministrica tvrdi kako je u glavama većine njih "i dalje rat".

Potvrdila je kako je među migrantima koji su smješteni u prihvatnim centrima u Bihaću bilo njih 90 kod kojih je potvrđena zaraza virusom HIV-a te kako definitivno postoje "tihe epidemije", poput one TBC-a, koje se nitko ne usuđuje javno proglasiti. "Zdravstvene su inspekcije u prihvatnim centrima utvrdile zastrašujuće stanje", kazala je Ćemalović. Upozorila je i kako je sigurnosno stanje u Bihaću postalo neizdrživo jer su provale, napadi i krađe učestali, a lokalno se stanovništvo u strahu sve više povlači u svoje domove u strahu od nasilja, kojemu su sve češće izloženi. "Bihać je okupiran migrantima. Njih 80 posto ilegalni su migranti. Ovo je problem Federacije BiH i države. Migranti su danas u našim vrtovima, a sutra će biti u vašim", poručila je ministrica zastupnicima u entitetskom parlamentu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je kako je njegovim sugrađanima danas "gore nego u ratu pod opsadom", jer su sami i napušteni već godinu i pol. "U ratu smo bar znali da smo ista država", kazao je Fazlić, dodavši kako ga iz državnih tijela vlasti već godinu i pol "prave budalama" i nude samo verbalnu potporu. Kazao je kako u Bihaću gori fitilj i samo je pitanje kada će bomba eksplodirati. Potužio se i na postupke policije Hrvatske, koja, kako tvrdi, migrante vraća u BiH mimo graničnih prijelaza i mimo utvrđenog postupka ekstradicije. "Vidio sam hrvatske specijalce kako ulaze na teritorij BiH s dugim cijevima. Ja sam to vidio i ja sam ih na to upozoravao", ustvrdio je bihaćki gradonačelnik.