Sudeći prema najavama meteorologa, u idućih nekoliko dana u Slavoniji i Baranji očekuje se mnogo kiše i niže temperature od uobičajenih. Razvedravanje prognoziraju tek za četvrtak, a u petak i subotu temperature bi konačno trebale biti iznad 20 Celzijevih stupnjeva.
Jaka kiša u Baranji počela je padati u nedjelju poslijepodne, a, kako saznajemo, na pojedinim je dijelovima bilo i kratkotrajne tuče. Koliko god svibanjske kiše zlata vrijede, tvrde ratari, vinogradari i voćari, ništa što je previše ne valja, pa tako ni silne količine padalina. Vinogradari su, primjerice, svaki pogodni trenutak krajem prošlog tjedna koristili za prskanje svojih vinograda.
- Doslovno, krali smo svaki sunčani dan kako bismo obavili zaštitu. Za razliku od prošle godine, kada je vinograde bilo jednostavno dovesti do cvatnje, ova je godina potpuna suprotnost - priča Lajoš Kolar, vinogradar iz Suze, dodajući kako su uoči prvih kišnih kapi tijekom vikenda uspjeli završiti prskanje. I to drugo po redu. Svjestan je, dodaje, da je ono uslijedilo nešto ranije nego što je trebalo, ali se zbog meteoroloških najava nisu htjeli držati termina, već su mehanizaciju ‘‘upregnuli‘‘ nešto ranije. Pokazalo se - opravdano.
- Tko zna koliko dugo, zbog blata, ne bismo mogli u vinograde. A ako vinogradi ne budu poprskani, prijete svakakve bolesti, najviše plamenjača, kojoj odgovara ‘‘red toplog, red hladnijeg i kišovitog vremena‘‘ - objašnjava Lajoš Kolar, izražavajući nadu da će se vrijeme stabilizirati.
Slično razmišlja i njegov ‘‘kolega po struci‘‘, vinogradar Zoltan Pinkert.
- Donedavno nam je trebala kiša, a, kada je počela padati, neće prestati. No, to je ‘‘posao ispod otvorenog neba‘‘, na što smo već naviknuli - priča Zoltan Pinkert, nastavljajući kako su i oni uspjeli zaštititi svoje vinograde uoči dužeg kišnog razdoblja. Tvrdi kako je vinograd ‘‘lijepo krenuo‘‘, ali se malo pribojava velike količine kiše i, više od toga, temperaturnih oscilacija, jer je nedavno zabilježena temperatura od 0 Celzijevih stupnjeva, a dan-dva poslije narasla je na više od 20. Podsjeća na tri (svibanjska) ledena sveca koja su u prošlosti znala donijeti dosta štete u vinogradima i voćnjacima. Najčešće se, naime, u narodnim kalendarima spominju Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13. svibnja, jer se (u mnogim krajevima Europe) početkom druge dekade, pa do polovine svibnja, dogodi naglo zahlađenje. U ‘‘ledene svece‘‘ ubrajaju se još Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Dani su to, posebno Sofija, pričaju stariji, kada je znalo biti i mraza…
Obilaze ih kontrolori
- Vinograde smo poprskali već dva puta, tako da se ne bojim bolesti. Jedini je problem što intenzivnije rastu izbojci, pa radnike moramo slati u vinograde kako bi ručno skidali izrasline sa samog trsa - kaže vlasnik, Slavko Kalazić, dodajući kako štete od kišnog vremena ne bi trebalo biti ako je prskanje obavljeno na vrijeme.
- Ne može se ništa raditi, kasne nam sve kulture i vrlo je neizvjesno što nas čeka. Cijela poljoprivredna proizvodnja dovedena je u pitanje, sve kulture su ugrožene zbog ovih ekstrema i bojim se da ćemo imati strašnih problema. Iz trgovačkog centra Lidl nam dolaze u kontrolu, imamo salatu i moramo je plijeviti po kiši. U plasteniku nam je 150.000 kuna sadnog materijala koji ne mogu iznijeti van, kiša je pomaknula sve rokove… - ogorčen je Mirko Bošković iz Cerne.
Priznaje da nikada nije bio toliko zabrinut kao ovih dana i bio bi, napominje, sretan kada bi znao da će izvući nulu, ali po ovome što sada vidi to će biti minus.
Već mjesec dana beru šparoge i do sada su, kaže, 35 posto manje robe ubrali i predali nego prošle godine.
Darko Marić iz Vrbanje začinskom paprikom zasijao je više od šest jutara. Dobro je poniknula, ali je zbog hladnog vremena zaostala u rastu i kasni u vegetaciji.
"Bude hladno, a u pola sata naglo zagrije, što je za biljku veliki šok. Paprika hoće toplinu i ako je ispod 15 stupnjeva, praktički ne raste, samo vegetira. A što je mraz napravio protekle srijede tek ćemo vidjeti. Ako se obistine najave prognostičara o novim količinama padalina, neće biti dobro. Uzalud ti mehanizacije kada ne možeš protiv prirode“, kaže Darko Marić.
Stjepan Ćurdo iz Soljana pod lubenicama ima šest hektara i jako je zabrinut jer to je, kaže, skupa kultura i ulog je velik.
- Lubenica je žuta i ne napreduje, a već je trebala biti u fazi cvatnje i sastaviti redove, ali stoji i pati se. Lubenici je potrebno da se temperature ne spuštaju ispod 15 stupnjeva. Za sada nije dobro, da bar možemo ići u neku zaštitu, prihranu da malo živne, a na ovakvo vrijeme i vlagu ne vrijedi ništa. Na prinos će se sigurno odraziti, a ako se uskoro ‘izvremeni‘, na kvalitetu ploda možda i neće utjecati - zaključuje Ćurdo.
Alibi uvoznicima
OPG Vesna Perković iz Orahovice već se dugi niz godina bavi voćarstvom i povrćarstvom i kaže kako je ova godina jedna od najtežih i najlošijih, posebno za neke vrste kultura:
- Uzgajamo višnje, trešnje, jabuke, jagode, šljive i drugo voće. Ovo dugo kišno rszadoblje najgore je za jagode jer mi imamo više od 20 tisuća strukova i sve to uzgajamo vani, dakle bez plastenika. Voda konstantno kvasi, padne na najlon i spušta se na jagodu, koja tada trune. Posebno mi je žao što je urod ove godine jako dobar, a kako najavljuju još puno kiše, bojim se što će od svega biti. No, ipak, nadam se da će dosta toga ‘‘preživjeti‘‘. Kod ostalog voća nema većih problema jer ono nije u zriobi, a cvijetu i listu voda i kiša ne škode – kaže Vesna Perković te naglašava kako njezina obitelj živi isključivo od poljoprivrede, pa tako neće prkositi vremenu:
- Posadili smo ove godine i nove nasade jagoda koje ćemo pokriti plastenikom. Ne vrijedi se patiti jer nikada ne znaš kakvo će biti vrijeme, pa ćemo taj jedan dio ipak zaštititi. Naravno, veći dio jagoda ostat će na vanjskoj proizvodnji – zaključila je Perković.
Velike količine kiše probleme prave i u pčelarstvu. Predsjednik udruge pčelara Virovitičko-podravske županije Željko Vrbos o ovome problemu kaže:
- Budući da je bagrem krenuo nešto ranije ove godine, započeo je s kišovitim i hladnim vremenom, tako da on već cvate nekih osam dana, bar na našem području i evo u petak je bio prvi dan kada su pčele zapravo mogle krenuti van. Da bi pčele mogle nešto raditi, vani mora biti bar između 11 i 12 Celzijevih stupnjeva, dakle to je samo za izlazak pčele van, a da bi bagrem medio, treba biti 25 - 30 Celzijevih stupnjeva danju i noću bar do 18 Celzijevih stupnjeva i tiho vrijeme bez vjetra. Naravno, sada takvo vrijeme i klima nisu, i to će se zasigurno odraziti na prinos meda od bagrema na ovom dijelu gdje je on već krenuo. Međutim, kako u zapadnijim dijelovima Hrvatske bagrem kasnije kreće, nadamo se da tamo neće biti toliko štete, da će bar koliko-toliko tada biti dobro vrijeme kada bagrem tamo krene. Dakle, u ovom području prinosi će biti smanjeni, no to nikako ne smije biti alibi uvoznicima da proglase kako neće biti bagremova meda i da ga treba uvesti jer mi na ovom području Slavonije i kontinenta imamo dovoljne zalihe prošlogodišnjeg bagremova meda koji nažalost nije pronašao kupce, tako da ćemo ove godine imati meda dovoljno - kaže Vrbos.
Marija Lešić Omerović/Vladmir Grgurić/Ivica Getto
Vesna Perković
poljoprivrednica
"Ovo dugo kišno razdoblje najgore je za jagode. Imamo 20 tisuća strukova i sve uzgajamo vani. Voda konstantno kvasi, padne na najlon i spušta se na jagodu, koja tada trune. Posebno mi je žao što je urod ove godine jako dobar te se bojim što će od svega biti"
NA PČELINJIM ISPAŠAMA ŠTETE OD MRAZA
Pčelari s područja Slavonije pa tako i Virovitičko-podrvaske županije pašu imaju i u Lonjskom polju gdje su uglavnom vezani uz amorfu ili bagremac, no tamo je još veći problem i to onaj s mrazom: - Čuli smo da je u Lonjskom polju bilo mraza, a budući da je to naša sljedeća paša amorfa ili bagremca, koja je dosta mekana i neotporna na mraz, bojimo se da će i tamo biti nešto štete i strah nas je zapravo da će biti smanjen i prinos meda od amorfe, no, naravno, to će ipak još vrijeme pokazati. Trenutno bi jako dobro bilo kada bi bar četiri do pet dana bila tiho, mirno i toplo, tada bi se pčele ipak opskrbile dovoljnim nektarom i bilo bi dobrog vrcanja, no za sada je to još uvijek sve neizvjesno barem što se tiče bagrema. - zaključio je Željko Vrbos. Kako pišu mediji iz Lonjskog Polja i prošlih godina je postojao veliki problem s medom od amorfe upravo zbog mraza, no pčelari se ipak nadaju da će toplo vrijeme doći.
Koliko god ‘‘svibanjske kiše‘‘ zlata vrijede, tvrde ratari, vinogradari i voćari, ništa što je previše ne valja