Ekonomija
ISKORIŠTENOST MJERA POVEZANIH S OČUVANJEM OKOLIŠA

Slavonski poljoprivrednici u sve “zelenijoj” zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a
Objavljeno 11. svibnja, 2019.
U posljednih pet su godina hektari pod ekološkom proizvodnjom udvostručeni

Iz godine u godinu u Hrvatskoj raste poljoprivredna proizvodnja pod ekološkim uzgojem. U posljednjih pet godina možemo reći da su se hektari više nego udvostručili i došli smo do oko 100.000 hektara pod tom vrstom proizvodnje. Ekološka proizvodnja ima dvostruku ulogu, s jedne strane opskrbljuje tržište prema zahtjevima potrošača za ekološkim proizvodima, a s druge doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti životinja te ruralnom razvoju.“Sve investicijske mjere moraju imati, ako ne pozitivan, onda bar neutralan utjecaj na okoliš, što je definirano i važećim pravilnicima. Bilo kakav značajan utjecaj na okoliš popraćen je procjenama utjecaja na okoliš kao što je npr. prilikom ulaganja u navodnjavanje, višegodišnje nasade ili izgradnje/rekonstrukcije farmi. Pojedine operacije unutar podmjere imaju upravo za cilj smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Neke od njih su mjere “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš”; “Korištenje obnovljivih izvora energije”. U mjeri 6 Programa ruralnog razvoja RH dodjeljuju se “zeleni” bodovi ako ulaganje ima pozitivan utjecaj na okoliš.
Kod mjere 7 uvjetuje se prihvatljivost projekta ovisno o utjecaju na okoliš. “Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava” ima za cilj očuvanje okoliša. Podmjera 8.6 “Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije i preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda” također uvjetuje prihvatljivost projekta upravo njegovim utjecajem na okoliš, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.


 


Također, iz Ministarstva dodaju da od ukupno 6794 ulaganja za navedene mjere, njih malo više od pola - 3624 - provodi se u pet slavonskih županija. Vrijednost tih ulaganja iznosi 3.129.842.641,79 kuna, odnosno 44,3 posto od ukupne vrijednosti svih ulaganja na razini Republike Hrvatske. Isplaćen je iznos od 999.058.249,20 kuna, tj. 40,91 posto od svih izvršenih isplata na razini Republike Hrvatske za navedene mjere.

Povezanost

Valja navesti i kako je prvotni cilj Zajedničke poljoprivredne politike bio proizvodnja dovoljnih količina kvalitetne i svima dostupne hrane, što se kroz dva desetljeća negativno odrazilo na stanje okoliša i bioraznolikosti te dovelo do smanjenja proizvodnje i pada kvalitete hrane. Postalo je očito da se okolišni aspekt mora ugraditi u poljoprivrednu politiku. Osamdesetih godina prošlog stoljeća ta je praksa bila dobrovoljna, da bi devedesetih postala obvezni element Zajedničke poljoprivredne politike. Isprva su poljoprivredni proizvođači koji su primjenjivali mjere očuvanja okoliša i poboljšanja tla dobivali dodatna sredstva iz Fonda za ruralni razvoj, a od 2014. godine zelene prakse su uvedene u sustav izravnih plaćanja.


 


U novom pak programskom razdoblju okolišnu i klimatsku komponentu želi se podići na višu razinu i usmjerena je na postizanje rezultata. Tako je predviđeno da će se za ekosheme moći izdvajati više od dosadašnjih 30 posto financijske omotnice, odnosno sukladno potrebama pojedine države članice, jer države same utvrđuju listu poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Time se postiže veća fleksibilnost u oblikovanju ciljanih mjera s obzirom na različite tipove korištenja poljoprivrednog zemljišta i sustave uzgoja.
Radi daljnjeg poboljšanja održivog razvoja poljoprivrede, hrane i ruralnih područja, opći ciljevi ZPP-a usmjereni su na gospodarsku održivost, otpornost i prihode poljoprivrednih gospodarstava, na poboljšanje uspješnosti u pogledu okoliša i klime te na jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Osim toga, poticanje znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima međusektorski je cilj. Uspostavom Europskog partnerstva za inovacije (EIP) unutar ZPP-a potiče se razmjena znanja i inovacija.
“Biogospodarstvo postaje jedan od prioriteta ZPP-a i stoga će se ono još jače povezati s politikom istraživanja i inovacija EU-a. Novi ruralni vrijednosni lanci, kao što su obnovljiva energija, novo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo i ekoturizam, pogodno su okruženje za dobar rast i stvaranje radnih mjesta na ruralnim područjima. Moderno biogospodarstvo ima veliku ulogu u smanjenju utjecaja poljoprivrede na klimatske promjene, kao i u povećanju otpornosti i adaptacije na klimatske promjene, te stvaranja novih radnih mjesta na ruralnim područjima”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.


 


Inače, ovdje valja naglasiti i da se kroz Strateške planove, koje mora procijeniti i odobriti EK, a koji objedinjavaju prvi i drugi stup zajedničke politike, daje autonomija državama članicama da oblikuju intervencije koje su u skladu s ZPP ciljevima i nacionalnim potrebama s naglaskom na provedbu, a ne na usklađivanje sa zadanim pravilima.
U novom programskom razdoblju moguće je transferirati čak do 30 posto EAGF alokacije u EAFRD (15 posto u okviru mehanizma fleksibilnosti i dodatnih 15 posto za intervencije usmjerene na ciljeve za klimu i okoliš) koja se može iskoristiti za intervencije koje su usmjerene na ZPP specifične ciljeve za klimu i okoliš. Intervencije koje bi se financirale iz tog transfera bile bi 100 posto financirane iz EU sredstava i ne bi bile uključene u obvezno sufinanciranje od strane države članice. S druge strane, moguć je transfer sredstava i u suprotnom smjeru, pri čemu se maksimalno 15 posto EAFRD alokacije može transferirati u EAGF za financiranje intervencija koje su usmjerene na bilo koji od devet postavljenih ZPP ciljeva.

Kontrola

Kad je riječ o kontroli, treba navesti da je Ministarstvo poljoprivrede nadležno tijelo koje osigurava jamstvo da su ekološki proizvodi proizvedeni u skladu sa zahtjevima utvrđenim europskim pravnim okvirom, dok kontrola podrazumijeva sve faze od proizvodnje, pripreme i distribucije.


 


Kontrolno tijelo ili ovlaštena ustanova najmanje jednom godišnje obavlja kontrolu svih ekoloških proizvođača, primijenjenih postupaka i proizvoda u ekološkoj proizvodnji prema obveznim evidencijama koje se vode u ekološkoj proizvodnji.
“U tijeku je postupak izrade Pravilnika o kontrolnom sustavu u ekološkoj proizvodnji, a u skladu s člankom 27. stavkom 13. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007, radi uvida potrošača, na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede bit će dostupan transparentan prikaz sljedivosti svakog proizvoda povezan s pripadajućim dokumentima. Prehrambeni proizvodi u ekološkoj poljoprivredi kontrolirani su i nose poseban znak, što potrošačima daje sigurnost i ulijeva povjerenje u proizvod i kompletan sustav. Kao najvažnija svrha ekološke proizvodnje prije svega se ističe zaštita zdravlja i života ljudi uz zaštitu cjelokupne prirode i okoliša. Sve veća važnost ekološkoj proizvodnji pridaje se zato što je u klasičnoj konvencionalnoj poljoprivredi evidentno prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa, te primjena različitih mjera koje ostavljaju trajne štetne posljedice na cjelokupnu prirodu i prirodne procese, narušavajući tako ravnotežu u prirodi.


 


Brojnim istraživanjima dokazano je da mnoge bolesti imaju izravnu uzročnu vezu s kvalitetom hrane koju jedemo. Vrlo je bitno osvijestiti javnost da suradnja s prirodom, umjesto njezina sustavnog uništavanja, ima trajniji učinak i bolje rezultate za čovječanstvo. Povećanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potaknut će nastanak novog tržišta, vratiti povjerenje potrošača, smanjiti intenzitet iskorištavanja resursa, zaštitit će okoliš, očuvati postojanost poljoprivrednog tla, omogućiti veću transparentnost proizvoda i prerađevina, postići bolje cijene. Iako su posljednjih godina značajno povećane površine pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj, važan cilj u daljnjoj održivosti ekološke proizvodnje trebao bi biti prelazak malih proizvođača na ekološku proizvodnju, uz punu podršku institucija, javnosti i potrošača, uz značajno povećanje i poboljšanje ponude ekoloških proizvoda na hrvatskom tržištu”, zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.

*Posljednji objavljeni podatci na stranicama DZS-a i Eurostata odnose se na 2017. godinu. Prema Kalendaru objavljivanja statističkih podataka u 2019., DZS će podatke o ekopoljoprivredi objaviti tek u kolovozu ove godine (podatci za 2018.).

Zdenka Rupčić
Hrvatska je obveznica primjene odredbi Nitratne direktive Korištenje gnojiva u skladu je s klimatskim uvjetima i stanjem tla
Višestruka sukladnost niz je pravila koji poljoprivredni proizvođač mora poštovati prilikom obavljanja svoje poljoprivredne djelatnosti kako bi ostvario prava na izravna plaćanja, IAKS mjere ruralnog razvoja (agrookoliš, ekološka poljoprivreda, potpora područjima s težim uvjetima gospodarenja) te potporu po površini iz Nacionalnog programa potpora pomoći sektoru vina, i to na svim poljoprivrednim površinama u svom posjedu i/ili korištenju te za svu stoku koju drži bez obzira na to traži li za isto potporu ili ne. Pravila obuhvaćaju zaštitu okoliša, zdravstveno ispravnu hranu, zdravlje ljudi, životinja i biljaka te dobrobit životinja te dobre poljoprivredne i okolišne uvjete radi očuvanja tla u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju, a uključuju zaštitu tla, očuvanje organske tvari u tlu i strukture tla, dobro upravljanje vodama i očuvanje bioraznolikosti. Dodatno, Hrvatska je pristupanjem EU-u postala obveznica primjene odredbi Nitratne direktive koja nalaže korištenje gnojiva na gospodarstvu radi ostvarenja osnovnih ciljeva gnojidbe, a s minimalnim učincima na okoliš. Tako je najveća dopuštena vrijednost sadržaja dušika koji se unosi stajskim gnojivom 170 kg/ha. Da bi se postigli ciljevi Nitratne direktive, naloženo je korištenje gnojiva u skladu s potrebama biljaka za hranjivima, obvezna evidencija korištenja gnojiva na gospodarstvu, korištenje gnojiva u skladu s klimatskim uvjetima i stanjem tla, poštovanje ograničenja primjene gnojiva u zonama sanitarne zaštite i u zaštitnim zonama oko vodotokova te su propisani uvjeti skladištenja i zbrinjavanja stajskog gnoja. Zabranjeno je gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače, a njihova raspodjela po površini bez unošenja u tlo zabranjena je na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. Gnojiva se ne smiju koristiti na tlu zasićenom vodom, prekrivenom snježnim prekrivačem, na zamrznutom ili poplavljenom tlu, na nepoljoprivrednim zemljištima, na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode, na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita pet metara ili više, na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10 % na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka, pomiješanog s otpadnim muljem, podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami. n
Nužno je povećanje količine ekoloških proizvoda na tržištu
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede predstavlja važan korak naprijed u potpori nacionalnoj ekološkoj proizvodnji hrane te definira mjere koje su potrebne kako bi se osigurao stabilan i dugoročan rast ekološke poljoprivrede. Pri tome nije dovoljno samo povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom, nego i značajno povećanje količine ekoloških proizvoda na hrvatskom tržištu. Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, za ostvarenje tog cilja značajnu ulogu imaju educiranje i informiranje ekoloških proizvođača, poticanje svih sudionika u lancu ekološke proizvodnje u stvaranju partnerskog odnosa, održavanje i poticanje povjerenja i svijesti potrošača o ekološkim proizvodima, davanje točnih informacija o načinima i ciljevima ekološke proizvodnje, važnosti i kvaliteti ekološkog proizvoda te njihovu označavanju. n
HRVATSKA NA DRUGOM MJESTU S RASTOM EKOLOŠKIH POVRŠINA
U Republici Hrvatskoj, prema posljednjim službenim podatcima, evidentirano je 4877 subjekata proizvođača, od čega je 4380 proizvođača u biljnoj proizvodnji, a ukupna evidentirana površina ekološke proizvodnje je 96.618 ha, što čini 6,46 % u odnosu prema ukupnoj poljoprivrednoj površini. Prema podatcima Europskog ureda IFOAM-a, u Europi su trenutno registrirana 295.123 ekološka proizvođača, kao i 62.652 prerađivača (stari podatci iz 2016.). Među europskim zemljama Hrvatska je zauzela drugo mjesto s godišnjim rastom ekoloških površina, a na prvom mjestu je Bugarska. n
NULTA TOLERANCIJA NA PRISUTNOST PESTICIDA
Upotreba GMO-a u ekološkoj proizvodnji je zabranjena. Europski parlament je u travnju prošle godine usvojio novu Uredbu o ekološkoj proizvodnji. Ključne izmjene odnose se na smanjenje troškova certifikacije malih proizvođača modelom skupnog certificiranja, lakšu dostupnost sjemenskog materijala iz ekološkog uzgoja te produženje roka za korištenje konvencionalnog sjemena, uz posebna odobrenja, do 2035. godine. I dalje na snazi ostaje mogućnost paralelnog uzgoja i ekološkog i konvencionalnog na jednoj farmi. Prevladalo je stajalište o nultoj toleranciji na prisutnost pesticida i drugih nedopuštenih tvari u ekološkim proizvodima, te se sva odgovornost prebacuje na proizvođača koji je dužan poduzeti sve mjere opreza kako do slučajne kontaminacije ne bi došlo. n
Najčitanije iz rubrike