Zdravlje
ZAČINSKE TRAVE UZGOJITE IH U VRTU

Nadohvat su ruke, ukusne i prije svega vrlo zdrave
Objavljeno 6. svibnja, 2019.
Korištenjem raznovrsnih začinskih trava možete obogatiti ukus jela

Biljke koje mnogi smatraju korovom vrlo su ukusne i prije svega zdrave. Od divljeg bijelog luka dobit ćete ukusan namaz ako ga pomiješate sa sirom, koprivu spremite kao i špinat, od maslačka napravite salatu, a potočarka sjajno ide u kombinaciji s voćem.

Korištenjem raznovrsnih začinskih trava možete obogatiti ukus jela koja pripremate. Većinu možete pronaći na tržnicama, ili uzgojiti u svom vrtu.

Maslačak
Od travnja do rujna maslačak raste uglavnom na livadama, posebice na onim svježe pokošenim, na poljima i u vrtovima. Maslačak voli sunce, ali mu ne prija pretjerana suša. Za jelo se koriste listovi, cvijet i korijen.

Maslačak je bogat gorkim materijama koje utječu i na njegov ukus. Mladi i tanki listovi su blažeg ukusa od onih velikih i čvrstih. Zalijevanjem se gorčina može ublažiti.

Gorki sastojci iz ove biljke potiču tek i metabolizam. Listovi su bogati kalijem, fosforom, magnezijem i vitaminom C. U korijenu se nalazi inulin, vlaknasta materija slična šećeru koja blagotvorno djeluje na crijevnu floru i probavu.

Sitno nasjeckan koristi se kao dodatak jelima. Izmiksajte maslačak u blenderu, pomiješajte ga s jogurtom ili kefirom i dobit ćete fantastičan osvježavajući napitak! Od cijele biljke može se napraviti i salata, od pupoljaka sirup, a korijen se može pripremiti kao povrće, ili ispržiti i koristi kao zamjena za kavu. Od sušenih listova možete skuhati čaj.

Kopriva
Ova biljka raste diljem svijeta, na vlažnom tlu bogatom dušikom, primjerice, u blizini obala rijeka ili mjesta gdje se čuva kompost i gnojivo. Raste u bokorima i može dostići visinu od 1,5 metara.

Mladi listovi koprive po okusu podsjećaju na špinat. Sjeme biljke ima okus koštičavog voća koji postaje intenzivniji kada se sjemenke isprže. Cvjetovi biljke također su jestivi i vrlo aromatični.

Okus mlade koprive podsjeća na špinat, pa je možete tako i pripremati, ali se od nje može napraviti i pesto umak.

Kopriva se ubraja u ljekovite biljke. Sadrži mineralne soli, kao što su natrij, kalij i fosfor, zatim željezo i kalcij, kao i vitamine (A i E). Sastojci koprive pročišćavaju krv, sprječavaju upale i potiču izbacivanje štetnih materija iz organizma.

Najbolji su gornji mladi listovi biljke (koristite rukavice kada ih berete). Kopriva se može pripremati kao špinat, ili isjeckati i koristi za pripremu pesto umaka (pravi se s maslinovim uljem, bijelim lukom, parmezanom i pinjolima). Sušeni listovi upotrebljavaju se kao začin, ili za pripremu čaja. Vlakna koja žare uništavaju se blanširanjem.

Potočarka
Kao što i njen naziv govori ova biljka raste blizu izvora, potoka i rijeka. Raste tijekom cijele godine, a najbolje vrijeme za branje je od svibnja do rujna.

Biljka je prepoznatljiva po blago ljutom, gorkastom okusu koji podsjeća na rotkvicu i hren. Stariji listovi i grančice imaju intenzivniji i gorči okus.

Potočarka je bogata eteričnim uljima koja djeluju antibakterijski i diuretički. Listovi sadrže vitamine A, B1, B2, C i D, kao i kalij, željezo i jod. Ovi sastojci, zajedno s taninima i gorkim materijama, podstiču izbacivanje štetnih materija iz organizma. Ipak, ne treba pretjerivati s konzumiranjem ove biljke, jer može iritirati želudac.

Gurmani vole oplementi krem-juhe i umake listovima potočarke. Može se koristiti za salatu, u kombinaciji s drugim divljim začinskim biljem, ali i sa sočnim voćem. Vrlo ukusne su i palačinke s listovima potočarke.

Divlji bijeli luk - sremuš
Ovu začinsku travu možete nabrati u šumi tijekom travnja i svibnja. Ako vam je to previše naporno, zasadite je u gredice u vrtu na mjestu gdje ima dovoljno hladovine. List sremuša podsjeća na list đurđice, ali ima miris sličan bijelom luku.

Poznat je i kao divlji bijeli luk, upravo zbog toga što njegovi listovi po okusu podsjećaju na ovu začinsku biljku, samo što je okus sremuša malo blaži.

Zahvaljujući eteričnim uljima, vitaminu C i antibiotskoj aktivnoj tvari alicinu sremuš vrlo blagotvorno djeluje na zdravlje. Poboljšava probavu i izbacivanje štetnih materija iz organizma, djeluje protiv gihta i reume i snižava krvni tlak.

Sitno isjeckani listovi mogu se pomiješati s putrom ili krem-sirom, a koriste se i kao dodatak salati. U umake i juhe stavljajte ga pred kraj pripreme kako ne bi izgubio aromu.

Jasminka Knežević
Divlji komorač
Komorač je dvogodišnja biljka sa zadebljalim korijenom, stabljikom, listovima i cvijetom. Stabljika je okrugla, modro zelenkasta, u gornjem dijelu razgranata, a listovi su perasti i sastavljeni od mnoštva sitnih listića tamnozelene boje. Cvjetovi su žuti, skupljeni u štitaste cvatove. Zbog mediteranskog podrijetla komorač se najviše koristi u francuskoj, talijanskoj i dalmatinskoj kuhinji, ali se svojom aromom slaže i s jelima kojima se dodaju i ostale mediteranske mirisne trave, te peršin i ljuti začini poput čilija.
Samonikla biljka
Divlji mažuran je samonikla biljka mediteranskog podneblja. Kod nas raste i u unutrašnjosti, posebice na vapnenastom tlu, može se naći i na visinama do 1500 metara. To je višegodišnja biljka, koja naraste do visine od 60 cm. Stabljika ima male tamnozelene listiće, na vrhu zašiljene, vrlo slične izgledu paprene metvice, od koje se najlakše razlikuje kada cvjeta (cvate od lipnja do rujna) jer ima crveno-ljubičaste cvjetove. Biljka je prepuna eteričnog ulja, te se zbog toga koristi u medicini i prehrani kao začin.
Vlasac kao luk
Divlji vlasac je višegodišnja biljka koja raste u prirodi kao samonikla, ali se može i uzgajati. Ima jak, intenzivan miris, a okusom podsjeća na luk. Može rasti na livadama, a rasprostranjena je u Europi, Sjevernoj Americi i srednjoj Aziji.
Najčitanije iz rubrike